Kolumne
Grgur Vremeplovac Piše: Grgur Ivanković
Kuća Mohatschy: Decentni dragulj osječke baštine, zapušten i propao
Datum objave: 31. svibnja, 2022.

Najmanja kuća na glavnom gornjogradskom trgu bila je tijekom 19. stoljeća najduže u vlasništvu obitelj Mohatschy. Osječanima će zauvijek ostati u sjećanju kao kuća s najljepšim drvenim historicističkim izlogom iza čijih se divno rezbarenih okvira i velikih dvostrukih stakala izloga desetljećima nalazio brijački salon.



Na veliku žalost ovaj decentni dragulj osječke baštine godinama je bio posve zapušten, a zbog toga je potpuno propao i drveni izlog koji je bio, možemo slobodno reći, jedan od posljednjih tragova slavne osječke prošlosti. Naime, krajem 19. stoljeća zavladala je moda povećanja izloga. Stari dućani s jednostavnim izlozima smještenim u ravnini zida unutar predviđenih otvora onemogućavali su izlaganje veće količine robe koju su trgovci nudili u svojim radnjama. Povećanje kupovne moći građana pomno su pratili vješti trgovci koji su svoje dućane opskrbljivali robom kakva se istodobno nudila u glavnom gradu Monarhije, Beču. Pri tome su se pojedini trgovci specijalizirali za određene vrste proizvoda i tako se etablirali u najvećem gradu Kraljevine Slavonije.

Vlasnik kuće početkom 19. stoljeća bio je Ivan Ćivić, a sredinom stoljeća kao vlasnica kuće se navodi udovica Franka Mohatschy. U kasnijim se popisima stanovnika ova kuća navodila kao vlasništvo osječkog posebnika, rimokatolika Ferde Mohatschya, koji je rođen u Osijeku 1821. godine. Prezime ove obitelji daje nam naslutiti da su se doselili iz baranjskog trgovišta, na obali Dunava, Mohača. Iz istoga se grada 1870. u Osijek doselila i obitelj trgovca Miskolczy, čije je podrijetlo očito bilo iz mađarskog grada Miskolcza. Zanimljiv je podatak da se kuća Mohatschy vidi na najstarijoj poznatoj fotografiji grada Osijeka iz 1862. godine, koja se čuva u Zbirci fotografija Muzeja Slavonije. Fotograf Julijus Exner, koji je u Kapucinskoj ulici imao svoj fotografski atelijer nepune dvije godine, od studenoga 1876. do sredine rujna 1878., na jednoj od fotografija Osijeka iz 1877. samo je djelomice ovjekovječio izgled kuće Mohatschy.


Specifičan položaj parcele smještene unutar nepravilnog uličnog bloka onemogućio je kupcu velik izbor prilikom gradnje. Kuća se prema glavnom trgu proteže u širini četiri prozorske osi, u prizemlju su se osim ulazne veže s lijeve strane nalazila i dva otvora za lokal, od kojih je jedan bio ulaz, a drugi je služio kao izlog. Prema najstarijoj fotografiji iz 1862. godine, dućanski su prostori bili s vanjske strane, od provale, osigurani dvokrilnim vratnicama. Ulazna vrata kuće naglašena su masivnim kamenim okvirom u koji su montirane čvrste drvene vratnice s kvakom. Drvene vratnice te kovana kvaka i brava nose su stilske odlike klasicizma. Iza uskog pročelja kuća se neznatno proteže u dubinu parcele čije, usko dugo dvorište završava u susjednoj Šamačkoj ulici. Sa zapadne strane Mohatschyevih stanovala je obitelj Vukašinović, a s istočne obitelj Modesti.

Zanimljiv je podatak da su 1863. kao vlasnice kuća bile upisane udovice Jula Vukašinović i Franka Mohatschy, a vlasnik sa zapadne strane bio je Petar plemeniti Modesti. Najmlađa Modestijeva kći, Justina, bila je majka poznatog hrvatskog slikara Bele Csikosa Sessije, koji je rođen 27. siječnja 1864. u Osijeku. Prvi Modestijev sin, također, Petar Modesti bio je gradski senator zahvaljujući kojemu je poznati osječki park, Sakuntalin, uljepšan skulpturom Sakuntale i dvjema sfingama izvedenim u Charlottenburgu kod Berlina. Bela Csikos Sessija bio je jedan od osnivača zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i autor skice za svečani zastor osječkog kazališta s gotovo isključivo slobodnozidarskom simbolikom.

 

Dva braka i petero djece


Kuća Mohatschy u Skrižaljci podataka o broju zgrada, stanova, prostorija i stanarima grada Osijeka iz 1911. godine bila je jednokatnica s tri sobe jednom kuhinjom, jednim dućanom i dvije nusprostorije koji su bili organizirani unutar jednog dvosobnog i jednog jednosobnog stana, a vlasnik kuće bio je Stjepan Mohatschy, rođen 6. kolovoza 1880. u Osijeku. Ženio se dva puta. U prvom braku sa Zagrepčankom Paulinom Stiglmayer imao je petero djece: Ferdu (1903.), Valeriju (1906.), Editu (1907.), Franju (1910.) i Viktora (1913.) koji su svi rođeni u Osijeku.