Kuća u prolazu: Dućani, novčarski zavod, dječji vrtić, uredništvo novina...
Datum objave: 17. siječnja, 2022.
Kada danas hodamo glavnom osječkom trgovačkom ulicom, koju neformalno i sada
zovemo Korzo, većina nas vjerojatno ne primjećuje zgradu u čijem se prizemlju
nalazi prolaz prema Blok-centru i Supermarketu. Riječ je o višekatnici
sagrađenoj u doba socijalizma, krajem 1960-ih, koja na pročelju okrenutom
glavnoj osječkoj ulici nema ni jedan jedini prozor. Danas ta bezlična višekatna
zidna površina služi kao jedan od najvećih oglasnih prostora u gradu.
Na tome je mjestu u prošlosti, početkom 19. stoljeća, stajala kuća
Rathgeb koja je sredinom 19. stoljeća, 1863., bila u vlasništvu Demetera Vuića,
a 1878. kao vlasnik kuće naveden je Jakob Frank. Nakon Franka kuća je pred kraj
19. stoljeća postala vlasništvo Viktora Schreibera, a 1911. kao vlasnici
zabilježeni su Tekla i Dragutin Laubner. Ova jednokatna historicistička ugrađena
kuća s centralno pozicioniranim kolnim ulazom u kuću i dvama prostranim lokalima
u prizemlju, svaki s velikim izlogom uz krajnje dijelove kuće i zasebnim ulazima
smještenim uz glavni kolni ulaz, danas više ne postoji.

Drvena stolarija dućanskih izloga bila je ostakljena velikim plohama od
jednog komada stakla, a u dućane se ulazilo kroz visoke dvokrilne drvene, većim
dijelom ostakljene, vratnice nad kojima se nalazio stakleni oberlicht. Svi su
dućanski otvori imali metalni rolo za zaštitu od provale i elementarnih
nepogoda. Središnji je kolni ulaz zatvaran dvjema vratnicama od masivnog drva s
ukladama. Nad dućanskim izlozima i ulazima te nad glavnim ulazom nalazile su se
široke plohe za smještaj naziva poslovnih prostora. Dućanski i drugi poslovni
prostori smješteni u dvorišnom dijelu kuće reklamirali su se velikim natpisima
smještenim na vratnicama kolnog ulaza.
Zahvaljujući fotografiji, nastaloj oko 1890. godine, koja se čuva u
Zbirci fotografija Muzeja Slavonije, možemo si predočiti izgled ove skladne kuće
sagrađene u stilu historicizma. U desnom je poslovnom prostoru bilo smješteno
uredništvo osječkih novina “Slawonische Presse” koje su izlazile od 1885. do
1921., a vlasnik im je bio Carl, Dragutin, Laubner, koji je tada ujedno bio i
vlasnik ove kuće. U lijevom je poslovnom prostoru bio smješten novčarski zavod
Sorger & Weissmayer, iz kojeg će ubrzo zatim nastati privatna Hrvatska
banka, a koja će nakon završetka Prvog svjetskog rata postati Jugoslavenska
banka. Nad svim je dućanskim natpisima vidljiv i veliki dvojezični,
hrvatsko-njemački, natpis “TISKARA BÜCHDRUCKEREI /CARL LAUBNER”. Zahvaljujući
natpisu nad kolnim ulazom “C. HASENAY/DAMEN KLEIDER MACHER” saznajemo da je u
dvorišnom dijelu postojao i ženski krojač Hasenay, a reklamni pano na lijevoj
vratnici kolnog ulaza informira nas da se u dvorištu osim krojača Hasenaya i
Laubnerove tiskare nalazio i dječji vrtić “Kinder/Garten”. O njemu nam je
sjećanje ostavila osječka književnica Vilma Vukelić, rođena Miskolsczy, koja ga
u knjizi “Tragovi prošlosti”, u prijevodu prof. dr. sc. Vlade Obada, ovako
opisuje: “Zato su mene, nakon što je bila otpuštena stara kinderfrajla, poslali
u upravo otvoreni, moderni dječji vrtić, koji je bio u Scheiberovoj kući u
Kapucinskoj ulici. Dvorana je bila svijetla i prostrana, s nekoliko niskih
klupica i kompletnim materijalom što ga je Fröbel propisivao za suvremenu
nastavu. Odgojiteljica se zvala Eleonora Partl. Bila je to zgodna, visoka i vrlo
dotjerana gospođica iz Beča…”
SLASTIČARNICA GUSTAVA KRAUSZA
U ovoj je kući u prvoj polovini 20. stoljeća, lijevo od kolnog ulaza,
djelovala i slavna slastičarnica Gustava Krausza. Ljepotu modernog unutrašnjeg
uređenja ove slastičarnice možemo si predočiti zahvaljujući sačuvanom većem
broju secesijskih vitraja, koji se od 1965., kada je kuća srušena, čuvaju u
Muzeju Slavonije. Krausz je osim slastičarnice imao i dućan delikatesne robe te
tvornicu čokolade i kandita koja je osnovana 1920. godine. Tvornica je imala
odjel za fine čokoladne bombone i konfete, za kandite, za vafle i oblatne po
karlsbadskoj licenci, čokoladu, kakao u prahu i vlastiti konditoraj. Krauszova
je tvornica sama proizvodila kartonsku ambalažu i limene kutije za sve svoje
proizvode. Na osječkom Velesajmu, između dva svjetska rata, u svom kineskom
paviljonu ova je tvrtka posluživala slastice iz svoje slastičarnice i Tvornice
čokolade i kandita “Osijek” gdje, prema Hrvatskom listu iz 1928. “demonstrira i
jedan skroz velegradski milieu”.