Datum objave: 15. studenog, 2021.
Jedna od najslikovitijih osječkih historicističkih uglovnica svakako je ona
na uglu Kapucinske i Radićeve ulice. Sagrađena je 1890. godine u stilu zrelog
historicizma prema nacrtima koje su potpisali arhitekti Materna i Despot.
Kuća
je zamišljena kao dvojna jednokatnica, od kojih je istočna podignuta kao
poluugrađena uglovnica, a zapadna kao ugrađena u ulični niz Kapucinske ulice.
Vlasnik kuće bio je osječki veleposjednik Leopold Carl Pfeiffer, rođen 1834. u
mađarskom gradu Sopronu, a umro u Osijeku 1913., gdje je i pokopan u
rimokatoličkoj kapelici na Donjogradskom groblju. Leopold Carl Pfeiffer 1889.
godine obratio se Poglavarstvu Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka s ponudom
kojom je planirao od grada kupiti četiri gradilišta, dva uz kuću osječkog
liječnika dr. Ferde Knoppa u Kapucinskoj ulici te dva uz obalu Drave.
Gospodarstveni odbor Grada odobrio je prodaju sva četiri gradilišta sa sljedećom
napomenom: " …naime ona dva gradilišta koja pročeljem u Kapucinsku ulicu izlaze
cienom od 10 f(orinti) po m2 hvatu, a ostala dva gradilišta cienom od 47 po m2
hvatu, odnosno sva četiri gradilišta cienom od 5.608 f(orinti), nadalje uz uvjet
da na istih gradilištih ima sagraditi u roku od tri godine ukusne sgrade na
način kako je to jur ustanovljeno po gradskom zastupstvu." Kao vlasnik kuće
Leopold Carl Pfeiffer naveden je i u popisu kućevlasnika prilikom obnove
katastra na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće gdje se njegove dvije kuće navode
pod kućnim brojevima 30 i 32, s kućnim brojevima 1256 i 1257, te novim
katastarskim brojevima 2188, 2189 i 2190 s naznakom da je riječ o dvjema kućama
s dvorištima i popratnim gospodarskim zgradama. Njegovo je vlasništvo nad objema
ovim kućama potvrđeno i 1911., kada se navodi da se kuće nalaze u Chavrakovoj
ulici, a ne više u Kapucinskoj ulici. Iz popisa je vidljivo da su obje kuće
jednokatnice, te da jedna ima jedanaest soba, dvije kupaonice, dvije kuhinje i
šest nusprostorija, dok druga kuća ima devet soba, jednu kupaonicu, jednu
pisarnu, jednu kuhinju, jednu štalu i četiri nusprostorije. Leopold Carl
Pfeiffer bio je istaknuti osječki veleposjednik koji je 1909. postao plemić
dobivši titulu baruna s pridjevkom Orlovnjački. Pridjevak barunskog naslova
Pfeifferu proizlazi od naziva pustare Orlovnjak u okolici Osijeka koju je kupio
od nasljednika baruna Ivana Kapistrana Adamovića. Na ovoj je pustari Pfeiffer
intenzivirao ratarsku i stočarsku proizvodnju uvođenjem mreže kanala i
navodnjavanjem te gradnjom industrijskih pogona od ciglane preko mlina do
tvornice dugmadi i češljeva. Obiteljsko ime do danas je ostalo poznato po
svinjama "fajfericama" koje su nastale križanjem svinjskih pasmina na ovom
imanju u 19. stoljeću.
Na pustarama Orlovnjak i Seleš Pfeiffer se
uspješno bavio i konjogojstvom te je ovdje utemeljio svoje ergele. Izgled
pojedinih dijelova Pfeifferovih pustara osobito Orlovnjaka, štale, svinjce,
skladišta, radionice, šupe, torove sa svinjama, kravama, ovcama, ciglanu, možemo
si predočiti zahvaljujući seriji razglednica osječkog fotografa Ottokara
Rechnitzera snimljenih i tiskanih u Osijeku, pred sam kraj 19. stoljeća. Na
pustarama u vlasništvu Pfeifferovih podignuto je i nekoliko ciglana, a cigle su
nosile inicijale vlasnika "C L P", "L P", "F P" te "F&LP".
Crna svinja na Svjetskoj izložbi
Leopold Carl Pfeiffer zaslužan je i za nastanak svinjske pasmine, fajferice,
koja je 1873. godine na Svjetskoj izložbi u Beču dobila zlatnu medalju za
kvalitetu. Ta crna slavonska svinja, krmača i nerast, poslužila je i kao model
mladom hrvatskom kiparu Robertu Frangešu Mihanoviću koji je, među ostalim, za
skulpturu fajferice, izvedenu u gipsu 1899. godine, dobio zlatnu medalju na
Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Isti je skulpturalni par bio izložen i
1906. godine u Zagrebu na Zemaljskoj gospodarskoj izložbi. Skulptura fajferica
nastala je po narudžbi Gospodarskog odsjeka Zemaljske vlade kao jedna od
dvadeset skulptura domaćih životinja, a da bi ih što bolje upoznao, Frangeš je
obišao najznačajnija onodobna gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji među kojima
je bio i Orlovnjak Leopolda Carla Pfeiffera.