Sjeverna strana Kapucinske ulice sastoji se od niza katnica i višekatnica sagrađenih u rasponu od 1862. godine do poslije Drugog svjetskog rata u stilskom rasponu od historicizma preko secesije i art decoa do arhitekture socijalizma.

Današnji izgled ulice nastao je postupno rušenjem starih baroknih prizemnica i katnica na čijem su mjestu sagrađene nove jednokatne, dvokatne, trokatne i četverokatne zgrade. Unatoč velikom vremenskom i stilskom rasponu ulični niz djeluje skladno jer se prilikom gradnje vodilo računa o uklapanju u okolinu. Ako je kuća za etažu nadvisivala susjedne, morala je besprijekorno urediti bočne zidove koji su se vidjeli nas susjednim nižim kućama. Često su se ti zabatni zidovi koristili za reklamni natpis dućana koji se nalazio u prizemlju kuće, a ponekad su bili i ilustrirani.

Na samom početku Kapucinske ulice, koja je kroz povijest u više navrata mijenjala smjer numeracije kuća, nalazi se nevelika, ali vrlo lijepa i funkcionalna jednokatnica koju je za stanovanje svoje obitelji i svoj dućan 1896. godine dao sagraditi osječki krojač i trgovac odijelima Franjo Černuta.

Pročelje ove kuće projektirano je simetrično, tako da se u prizemlju nalaze dva izrazito velika dućanska izloga koja su flankirana dvama polukružno zasvedenim ulazima. Ulaz na lijevoj strani kuće bio je za dućan, a onaj na desnoj vodio je u kuću. Iza dvokrilnih drvenih vratnica, u gornjem dijelu ispunjenom mutnim staklom, nalazi se uska veža, iz koje se u prizemlju moglo ući u dućan, a kroz druga vrata u usko dvorište u kojem su se nalazila dućanska skladišta i pomoćne prostorije uključujući i podrum koji se nalazi pod cijelom kućom. Vratnice kućnog ulaza na ostakljenom dijelu imaju historicistički oblikovanu kovanu ogradu u čijim se središtima nalaze inicijali naručitelja i vlasnika kuće Franje Černute. Slovo "F" na lijevoj vratnici i slovo "Č" na desnoj vratnici ulaznih vrata kuće. Ispred polukružno oblikovanog oberlihta ističe se drvena polukružna ploča s izrezbarenim starim kućnim brojem "No 5" koji je kuća nosila u vrijeme izgradnje. Zaglavni kamen nad oba ulaza ukrašen je reljefnim prikazom kaduceja, štapa oko kojeg se s obje strane ovijaju zmije, a završava krilima. Kaducej je krilati štap rimskog boga Merkura, grčkog Hermesa, i simbol je mira i blagostanja, a ustalio se kao zaštitni znak trgovine. Franjo Černuta rođen je 24. travnja 1842. u Fliču, a umro u Osijeku 8. veljače 1907. Po zanimanju je bio krojač, koji je svoj obrt u Osijeku vodio od 1885. do smrti 1907. godine. Osim kao muški krojač bio je i vlasnik uglednog dućana odijela i muške mode u kojem se moglo kupiti sve od odijela, košulja, čarapa, leptir-mašni, kravata, maramica, štapova za šetnju i svih vrsta šešira od onih za svakodnevno nošenje do svečanih visokih cilindara. Ženio se dva puta, a iz braka s prvom suprugom Eleonorom Merschütz rođen je 5. srpnja 1876. nasljednik obiteljskog obrta i trgovine Vilim Černuta. I prije smrti oca Franje, osnivača tvrtke, tvrtku je od 1904. nastavio voditi sin Vilim sve do smrti 2. svibnja 1932., nakon čega poslove preuzima njegova sestra Marta udana Altgeyer. Cijelo vrijeme poslovanja tvrtka je zadržala obiteljsko ime Franjo Černuta s manjim varijacijama Černuta Franjo i sin skladište odijela i šešira, za vrijeme Vilimova vlasništva, te za vrijeme Martina vlasništva kao Trgovina pomodne robe, te robe potrebne za proizvađanje odijela, šešira i sukna.

Svi članovi obitelji Černuta pokopani su u svojoj obiteljskoj grobnici koja se nalazi u elitnom dijelu gornjogradskog groblja svete Ane.

Pročelje kuće Černuta skladno je proporcionirano i prepuno detalja koji simboliziraju obilje. Od kaduceja nad ulaznim vratima dućana i kuće preko anđeoskih glavica, školjki i girlandi roga obilja do akroterija i urni s vječnim plamenom. U završnom vijencu u bočnim plitkim rizalitima stoje natpisi: na lijevoj strani na hrvatskom jeziku SAGRADJENO, a na desnoj strani rimski broj MDCCCXCIX, što nam daje do znanja da je kuća potpuno dovršena 1899. godine.