Monumentalna zgrada Sokolskog doma u Osijeku nakon dugogodišnje je zapuštenosti napokon prošle godine obnovljena. Kolorirani nacrti za ovu zgradu potječu iz 1927. godine, a potpisao ih je osječki graditelj Vladimir Malin, koji je bio suvlasnik osječke graditeljske tvrtke Aksmanović - Malin.

Tijekom 1928. nastalo je još nekoliko, izvrsno koloristički izvedenih, varijanti projekta toga velebnog zdanja s potpisom istog graditelja. Izvorni projekt doma zamišljen je kao velika sportska dvorana s predvorjem. Gradnja je počela od ulične linije i sagrađena je prva faza projekta - ulazni vestibul, a ostatak dvorane nije ostvaren sve do nedavno, ali prema novom projektu. Ulično je pročelje monumentalizirano monolitnim, rizalitno istaknutim, trijemom sa stupovima koji završavaju jonskim kapitelima na kojima počiva trokutasti zabat, u kojem je prema izvornim nacrtima trebala biti izvedena reljefna kompozicija prema uzoru na grčke hramove. Glavnom se ulazu prilazilo preko sedam širokih stuba. Građevinska dozvola odobrena je 19. lipnja 1928., a uporabna je dobivena nepunih godinu dana poslije 12. lipnja 1929. godine. Grad Osijek darovao je prekrasno gradilište za gradnju sokolane i zemljište za vanjsko ljetno vježbalište, a financiranje gradnje provedeno je tako da je osigurana svota od 400.000 dinara koju je prikupilo 46 članova Sokolskog društva i njihovih prijatelja. Oni su podigli kredit na osobne mjenice kako bi osigurali što raniji početak gradnje sokolane. Kako novca za gradnju nije bilo dovoljno, financijski je obilno potpomogao Grad Osijek, onodobna Oblasna samouprava, tadašnji naziv za županiju, različita osječka poduzeća, banke i druge ustanove, te pojedinci. Gradnjom Sokolskog doma rukovodila je ugledna osječka graditeljska tvrtka Aksmanović - Malin, a grad je dobio izvanrednu krasnu i monumentalnu zgradu.

Svečano otvorenje obavljeno je 9. lipnja 1929. velikim narodnim slavljem u prisutnosti predstavnika svih javnih vlasti i osječkih kulturnih ustanova. Uz otvorenje priređen je i veliki slet s javnom vježbom. Sokoli su se u Osijeku počeli okupljati dva dana ranije te su se uz fanfare natjecali i izvodili diljem grada različite vježbe, nakon čega su navečer u zgradi Narodnog kazališta imali Župsku akademiju te nastavili slavlje u prostoru Grand-hotela u Županijskoj ulici. Na dan otvorenja Sokolskog doma u 5 sati započelo je slavlje budnicama, a zatim je u 8 sati održana konferencija, nakon koje je slijedio sastanak svih članova nevježbača, dok se u 10 sati formirala velebna povorka nakon koje je uslijedila javna vježba prema strogom rasporedu, pri čemu su se izmjenjivali ženski i muški dječji sokoli, ženski i muški naraštaji s prigodnim programima, vježbe na spravama, igre, laka atletika, vježbe vojnim puškama, karusel sokolske konjice. Sve su vježbe izvedene izvanrednom preciznošću, pravim sokolskim shvaćanjem i uzornoj disciplini, pa je, kako novine ističu, "pažnja bila u općinstvu napeta od početka do kraja". Na kraju je uslijedila dodjela nagrada, a sokolska zastava prešla je u ruke Vinkovčanima.
Nedavno obnovljena zgrada Sokolskog doma s vraćenim nazivom na pročelju, prigrađenom suvremenom sportskom dvoranom i inkorporiranim drugim sportskim sadržajima i kafićem za osvježenje nevježbača promijenila je dojam cijele Ulice kralja Zvonimira i vizuru Parka kralja Petra Krešimira IV. te ponovno postala izvor sportskog duha mladih sportašica i sportaša našega grada.

VELIKA PUČKA SOKOLSKA ZABAVA
Poslije svega priređena je velika pučka sokolska zabava na prostoru Velesajma, odakle se, kako piše onodobni tisak, “i mlado i staro, zadojeno u sokolskoj misli razišlo u svoje domove. Istaknuti valja, da je grad Osijek bio pun narodnih trobojki, a umjetnički izrađenu Sokolsku Spomenicu punili su potpisi prisutnih. Red i disciplina, zanos i pravi polet slavio je svoje priznanje za uloženi trud i poticaj u dalnjem radu.” Prisjetimo se toga ugođaja u trenutku kada Sokolski dom slavi 90. rođendan.