Monumentalnu dvokatnu palaču Kaljevskog sudbenog stola u Osijeku projektirao je tridesetdvogodišnji zagrebački arhitekt Janko Holjac. Rođen je 17. prosinca 1865. u Zagrebu, gdje je i umro 28. srpnja 1939. godine. Studij arhitekture završio je 1887. u Beču, nakon čega se vratio u Zagreb gdje je od 1888. do 1895. radio pri Zemaljskoj vladi, a zatim je 1897. osnovao vlastiti arhitektonski ured u kojemu je projektirao mnoge značajne zgrade stambene i javne namjene.

Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku jedna mu je od najranijih zgrada projektiranih u privatnoj tvrtki. Janko Holjac je od 1910. do 1917. godine bio gradonačelnik grada Zagreba, a 1935. postao je član JAZU (današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Od 1919. predavao je na zagrebačkoj Graditeljskoj školi, a zatim na Tehničkoj visokoj školi te Tehničkom fakultetu od njegova osnutka 1926., iz kojeg je kasnijim preustrojem nastao i današnji Arhitektonski fakultet u Zagrebu.Palača Kraljevskog sudbenog stola proteže se čitavom širinom uličnog bloka ondašnje produžene Kapucinske ulice, današnja Europska avenija 7, te bočnim krilima zadire u Neumanovu i Stepinčevu ulicu. Svojim urbanističkim položajem, veličinom i reprezentativnošću postala je najveća i najskladnija historicistička građevina javne namjene ne samo u gradu Osijeku nego i u cijeloj Slavoniji.Zgradi se prilazi izrazito širokim stubištem, koje se sastoji od sedam stuba, koje je u podnožju flankirano visokim lampama od lijevanog željeza. Pročelje zgrade od širokog asfaltiranog pločnika dijeli predvrt ograđen niskim zidićem nad kojim se proteže niska pletena željezna ograda pojačana lijevanim stupićima. Pročelje je dinamizirano trima rizalitima od kojih su krajnji bočni, s tri prozorske osi, plići dok je središnji s pet prozorskih osi znatno širi i istaknutiji. Nad središnjim se rizalitom nadvija široka kupola pokrivena limenim pločama u gornjem dijelu ograđena niskom željeznom kovanom ogradom. Nad središnjim dijelom kupole postavljen je visoki, historicistički oblikovan, šiljak gromobrana. U trokutastom zabatu atike središnjeg rizalita, u osi glavnog ulaza u zgradu, nalazi se grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zgrada ima podrum, visoko prizemlje i dva kata te tavan, a u dvorištu bloka smještena je zasebna zatvorska zgrada tlocrtne osnove u obliku slova T. Uredi i sudnice nižu se duž uličnih i dvorišnih strana, a sredinom zgrade protežu se široki hodnici popločani keramitnim pločicama. Prostrano trostrano reprezentativno stubište vodi od prizemlja do drugog kata gdje se nalazi najreprezentativnija i najveća sudska dvorana koju natkriljuje kupola. Dvorana ima i galeriju s koje se može pratiti suđenje. Jedno od najpoznatijih suđenja koje se odvilo u ovoj zgradi je suđenje legendarnom slavonskom razbojniku Čarugi.Pročelja i unutrašnjost Sudbene palače nekoliko su godina temeljito obnavljani tako da zgrada i danas udovoljava suvremenim standardima za obavljanje djelatnosti za koju je izvorno sagrađena. U njoj danas djeluju Općinski i Županijski sud u Osijeku.

SUĐENJE JOVANU STANISAVLJEVIĆU ČARUGI

Jovan Stanisavljević Čaruga rođen je 2. veljače 1897. u slavonskom selu Bare u blizini Orahovice. U Osijeku je započeo školovanje za bravara, no početkom Prvog svjetskog rata mobiliziran je u 28. osječku domobransku pješačku pukovniju koja je osnovana 1889. sa sjedištem u Osijeku. Na istočnom bojištu si krivotvorenjem dokumenata osigurava odlazak u Osijek na liječenje, a ubrzo zatim bježi u rodne Bare gdje nastavlja s prijevarama i započinje s prvim ubojstvima. Nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije i uspostave nove Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a zatim Srba Hrvata i Slovenaca, okuplja razbojničku družinu koja pljačka posjede dobrostojećih seljaka, građana i plemića te nastavlja s ubojstvima ljudi. Uhićen je 23. prosinca 1923. u Vinkovcima, a u zoru 27. veljače 1925. njegovo pogubljenje vješanjem u dvorištu osječkog zatvora gledalo je oko tri tisuće ljudi. Pokopan je u pravoslavnom dijelu gornjogradskog Groblja svete Ane.