Kolumne
S vinkovačkog kibicfenstera Piše: Miroslav Flego
Je li 13., pa još petak, zaista zlosretan?
Datum objave: 13. ožujka, 2020.
Danas je 13., pa još i petak, i prilika je nešto prodivaniti o ovom danu za kojega se već više od 80 godina “vjeruje” kako je nesretan iako za to nema nikakva valjana dokaza. Mnogi ljudi na taj dan ne žele ići na put, voziti se automobilom, iako statistički podaci o broju nesreća upravo na petak 13. govore kako nije ni veći ni manji nego ostalih dana u godini. No prije osamdesetak godina rodio se mit o nesretnom danu u godini i uvjerenja traju još i danas.
Firenca bez 13
Kako objašnjavaju oni koji se bave raznim ljudskim fenomenima, pretpostavlja se kako se panika oko ovog dana stvorila 1927. kada se dogodio drugi najveći krah na burzama pa su se zbog poslovnih neuspjeha i bankrota očajni brokeri bacali kroz prozore zgrade u Wall Streetu. Navodno takvih slučajeva nje bilo malo i vjeruje se kako ostali ljudi koji su hodali ulicom pokraj zgrade nisu bili sigurni za svoj život. Dan je zapamćen kao “crni petak” i nakon toga je svaki petak 13. iznova Amerikancima ulijevao strah u kosti, a ovi strahovi su se proširili i na ostatak svijeta, poglavito u Europu, gdje je petak 13. ubrzo postao sinonim za nesreću. U katoličkom svijetu petak je dan u tjednu koji ima posebno značenje jer se taj dan u Bibliji spominje kao dan Isusove smrti. Također se vjeruje da je bio petak kada je Eva navela Adama da zagrize jabuku, a bio je petak i kada je Kain ubio svog brata Abela. Osim toga, Juda je kao trinaesti učenik izdao Isusa, a stari Rimljani su vjerovali kako se vještice uglavnom formiraju u grupama od 12 članova, dok je 13. član sam Sotona. Strah od broja 13 vezuje se i uz norveški mit o dvanaestero bogova koji su priredili večeru na koju je došao i nepozvani trinaesti gost i načinio zlo. U astrologiji se broj 12 smatra brojem savršenstva - 12 je mjeseci u godini, 12 je apostola, 12 znakova Zodijaka, a dodavanjem broja 1 narušava se prirodni sklad. Kod nekih ljudi svako iskakanje iz uobičajene kolotečine izaziva sumnju, strah, pa otuda i strah od broja 13. Eto, tako je u povijesti objašnjavano zašto je petak 13. baksuzan dan pa tko želi vjerovati, neka vjeruje, tko ne želi opet dobro.U nekim hotelima i bolnicama nema sobe broj 13, neki ne žele na svoju kuću staviti broj 13 već stave 12b, na ulicama Firence ne postoji broj 13 već se između brojeva 12 i 14 nalazi 12 i pol, zračne luke nemaju gate br. 13. Svake godine mora biti bar jedan petak 13., može ih biti dva ili tri, ali ne može ih biti više, tvrdi Hrvatska znanstvena bibliografija. Strah od petka 13. ima i stručni naziv - paraskavedekatriafobija ili frigatriskaidekafobija, i od tog poremećaja pati samo u Americi (naravno, gdje bi drugdje) 20-ak milijuna ljudi.Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat, a kada sam u Zagrebu, već više od četiri desetljeća odsjedam u stanu prekoputa Velesajma, upravo na tom, po mnogima, nesretnom 13. katu i uvijek mi je bilo lijepo, nikada ništa ni da bi mirisalo na nesreću. Nisam upamtio da mi se išta posebno ružnoga dogodilo u petak 13. Dapače, ostao mi je u sjećanju jedan petak 13. negdje u drugoj polovici 70-ih prošlog stoljeća kada sam, nakon dosta muka, na drugom šalteru u referadi na Filozofskom, kod službenika vječito rumena lica, uspješno upisao 2. godinu na Komparativnoj.
Hitchcock, Buscemi
Neki od poznatih ljudi rođeni su na taj “nesretni” datum, poput Alfreda Hitchcocka, znamenitog redatelja kultnih filmova strave, i upravo je broj 13 sastavni dio mnogih njegovih filmova, u kojima ga je koristio kao datum, kućni broj ili broj sobe. I poznati holivudski glumac Steve Buscemi rođen je na za mnoge “zlosretan” dan, ali je ostvario prilično respektabilnu filmsku karijeru ne samo kao glumac već i kao scenarist i redatelj.Bilo je i zanimljivih povijesnih događaja na spomenuti dan, pa je tako 13. ožujka 1177. papa Aleksandar III. na putu za Veneciju ušao na bijelom konju u Zadar, gdje su ga, kako je zapisao kroničar u papinoj pratnji, svečano dočekali narod i svećenstvo uz gromko pjevanje na hrvatskom jeziku te je odatle produžio duž istarske obale prema Veneciji. Bio je to prvi papa u Hrvatskoj...