Fažana i Istra. Mlaka sredina listopada, podnevno sunce i mirisna kava na Titovoj rivi s pogledom na brod Veli Brijun koji će se upravo usidriti i čekati svoje nove brijunske goste. Iako su me sunce i podnevno zvono iz daljine tjerali na još jednu kavu u blizini ili bar na još jednu žlahtinu, protrljao sam oči, stavio zaštitnu masku i krenuo prema brodu.Iako sam nekad žario i palio filipinskim otočjima i morskim prostranstvima Kambodže i vidio svijeta, nikada nisam bio na Brijunima, pa je doživljaj bio još i veći. Inače, izlet na Veli Brijun u organizaciji Nacionalnog parka Brijuni od lipnja do rujna stoji 230 kuna, a nedavno je ta cijena prepolovljena u akciji Ministarstva turizma, pa je bilo i više turista. Iako je i Fažana sama po sebi mirno ribarsko mjestašce i pravi turistički raj, već me pogled s broda na brijunski raj - fascinirao.Figurativno, snažno sam se uhvatio za sjedište prije iskrcavanja jer brod Veli Brijun pokatkad zna udariti u obalu (sudeći prema informacijama na internetu) i napraviti materijalnu štetu, ali ovaj put je uplovljavanje bilo bez posebnih problema i pristanište je ostalo netaknuto?! Nekoliko minuta nakon dolaska upoznali smo turističkog vodiča koji nas je uz pratnju na čistom hrvatskom jeziku proveo po najvećem otoku brijunskog arhipelaga. Otok smo obilazili turističkim vlakićem uz poštovanje epidemioloških mjera i s maskicom na licu. I bilo je prekrasno. Izmjenjivala su se golf-igrališta za mondeni turizam, vedute netaknute prirode, a sve protkano cvrkutom ptica i divnih mirisa lovora i mirte. Brijunski otoci (3395 hektara) sastoje se od 14 otoka (Veli Brijun, Mali Brijun), Vanga, Sv. Jerolim, Kotež, Gaz, Vrsar, Galija, Madona, Okrugljak, Grunj, Supin, Supinić i Sv. Marko), a bujnu vegetaciju čine crnika, ružmarin, agave, palme… U Safari-parku se šepure nojevi i albino paunovi, skakuće ljama, stepske i planinske zebre (poklon Titu iz Gvineje), a mirno živi sveto indijsko govedo, poklon Nehrua iz 1959.Bila jednom jedna slonica. Da je napisana, tako bi započinjala bajka o slonici Lanki koja je na Brijune s drugom Sonyjem stigla početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao poklon indijske premijerke Indire Gandhi. Sony je prije desetak godina napustio ovaj svijet u 42. godini života, a bio je najveći indijski slon u Europi težak čak pet tona. Lanka je danas zvijezda Brijuna, dnevno popapa 80 kilograma biljne hrane i u jednom gutljaju srkne 200 litara vode. U Safari-parku se nalazi i etnopark s prezentacijom istarskog seoskog gospodarstvo s autohtonim istarskim govedom boškarinom, istarskim ovcama, kozama i magarcima. Brijuni su nacionalnim parkom proglašeni 1983., imaju bogatu povijest i zasigurno kriju razne tajne. Davne 1893. kupio ih je austrijski industrijalac Paul Kupelwieser, isušio je močvare i uredio ih kao ljetovalište za aristokraciju. Teško su stradali u savezničkom bombardiranju, a nakon 2. svjetskog rata mirovnim ugovorom pripali su Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj.Već 1953. postaju predsjednička rezidencija Josipa Broza Tita, a tu se susreo s Naserom i Nehruom 1956. gdje su udarili temelje pokreta nesvrstanih. Osim fotoizložbe Tito na Brionima, posjetio sam i maslinu iz IV. stoljeća, drvored iz 1905., crkvicu sv. Germana iz 15. stoljeća s izložbom kopija fresaka i glagoljičnih spomenika. U brijunske vile i rezidencije nisam kročio jer su "vojna tajna", ali sam shvatio zašto je jugoslavenski predsjednik Tito izabrao baš Brijune, a i zašto ih vole ostali hrvatski predsjednici i političari. Ima nešto u tom miru koji puše na sve strane otoka i u toj blagoj klimi koja usporava životni tempo i vraća ga u normalu! I baš kad sam pomislio da sam vidio sve i razmišljao o nekom hladnom napitku ili kolaču, spazio sam Kuću za brodice (čamčarnicu)! Riječ je o neobičnoj građevini u blizini brodskog pristaništa i hotela koja je izgrađena 1902. i danas je jedina potpuno sačuvana secesijska građevina na otoku. U kući je od 1906. do 1938. živio otočni liječnik, dr. Otto Lenz, prema kojemu je ova kućica nazvana La casa del Dottore (Doktorova kuća). U njoj je sada multimedijski postav s pregršt informacija o kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini otočja do kojih se dolazi interaktivno i podijeljena je u šest tematskih cjelina: Brijunski vremeplov, Brijunski arhipelag, Kopneni svijet, Podmorje, Ugroze i Svijest.Brijuni kradu vrijeme pa se nekoliko minuta prije sumraka trebalo vratiti u Fažanu. Na polupraznom brodu razmišljao sam o ljepoti koja je ostala netaknuta svih tih burnih godina i stoljeća i o ljudima koji su ovamo zbog raznih razloga dolazili i odavde odlazili, baš poput mene. Iako je ljepota prolazna, to se ne odnosi na Brijune! Tu je vječna!