Brzi i neodgovorni: Marka automobila “diktira” ponašanje vozača
Datum objave: 1. listopada, 2022.
Način na koji vozim, način na koji upravljam automobilom izraz je mojih
unutarnjih osjećaja, reče sjajni fozač Formule 1, Britanac Lewis Hamilton. A što
je s osjećajima onih koji su za svoje jurilice ne po automobilističkim stazama
već u svakidašnjem prometu odabrali limene ljubimce iz prve lige poput BMW-a,
Mercedesa, Audija...? Osobito se to odnosi na neke od vozača BMW-a, jer vijesti
o tome kako svojom bahatom i suludom vožnjom izazivaju brojne nesreće u kojima
ginu nedužni ljudi sustižu jedna drugu.
O tome svjedoči i događaj
koji je potresao regiju u kojemu je kod Mostara stradala cijela jedna obitelj.
Prisjetimo se i 35-godišnjaka koji se pod utjecajem droge i lijekova u BMW-u
brzinom od strašnih 143 km/h zaletio u naplatne kućice u Svetoj Heleni, pri čemu
je udario u automobil mađarskih oznaka u kojemu je unesrećio tročlanu obitelj. I
da ne nabrajamo dalje, ali dok ovo pišemo, stiže vijest kako je 18-godišnjak
bježao policiji u BMW-u na području Ivanić-Grada, nije imao vozačku, htio je
pregaziti policajca koji ga je pokušao zaustaviti, a u "lovu" na njega policija
je morala čak i pucati. Što se to događa u ljudima, vlasnicima statusnih
automobile, koji se među ostalim smatraju superiornima i vole to pokazati?
Recimo odmah kako su brojna svjetska istraživanja pokazala kako su vozači BMW-a,
Mercedesa i Audija najbahatiji i najagresivniji u prometu i zato prouzročavaju i
najviše teških nesreća. K tome je znanost otkrila i povezanosti između
vrijednosti automobila i ludog ponašanja za volanom.
BAHATI I BEZOSJEĆAJNI
Niz je studija koje
potvrđuju stereotip o vozačima BMW-a kao najbezobzirnijima i najagresivnijima u
prometu. Među zanimljivijim je ona koja dolazi iz Norveške, zbog toga što su
tamo već neko vrijeme popularni električni automobili, a prema mnogim
istraživanjima vozači imaju visoke navike kada je riječ o prometnoj kulturu.
Istraživanje osiguravajuće kuće kaže kako čak 53 posto ispitanika smatra da su
najagresivniji vozači BMW-ovih automobile, a slijede vozači Audija s 37 posto.
Uza sve istraživači su utvrdili kako su BMW i Audi konstanta u takvim studijama,
a BMW se posebno ističe u njihovoj statistici vezano za broj ozljeda koje su
prouzročili svojom agresivnom vožnjom. Nasuprot njima oprezni su vozači Toyote,
23 posto, pa Volva (17) i Škode (12). Da se vozači žale u prometu na neke od
onih koji sjede za upravljačima BMW-a može se čuti svakoga dana - ne treba im
žmigavac, ubacuju se u trak kad im se hoće, nervozno trube, agresivno mašu
rukama, čak i prijete… Dokaz tome je velika studija provedena u SAD-u na čak 2,5
milijuna vozača. Utvrđeno je kako najveći broj kažnjavanih vozi sportske
automobile, a vozači BMW-a su na prvom mjestu. Finska studija rađena na 1892
vozača automobila pokazala je opet sliku da su najviše "kvarni" oni koji sjede u
BMW-u, Mercedesu i Audiju. Uz pomoć psihološkog modela, koji je uključio
savjesnost, otvorenost, susretljivost, neurotičnost i prilagođavanje na novu
sredinu, analizom odgovora psiholozi su utvrdili utvrđeno - da će BMW, Mercedes
ili Audi često voziti egocentrični, napuhani, tvrdoglavi, karakterno osporivi i
bezosjećajni muškarci. Studija je spominjala i prethodna istraživanja koja su
pokazala da vozači za volanom skupog automobila imaju veću vjerojatnost da će
prekršiti prometne propise ili voziti neoprezno. Zaključuje se i kako oni koji
prolaze kroz crveno svjetlo ne propuštaju pješake i uglavnom voze neodgovorno i
prebrzo najčešće voze brze njemačke automobile.
Zanimljiva je studija
provedena u Velikoj Britaniji u kojoj su ispitivanjem oko 2000 vozača željeli
otkriti listu sebičnih i samouvjerenih vozača, koje nije briga za druge
sudionike u prometu, a nazvali su ih i - psihopatima. Vozači BMW-a dobili su
najviše negativnih bodova - 12,6 od mogućih 36 i osvojili neslavno prvo mjesto,
a iza njih su vozači Audija s 11,7 bodova. Spominje se i kako je 17,1 posto
vozača BMW-a kažnjeno za bar jedan prekršaj. Istraživanje s kalifornijskog
Sveučilišta Berkeley otišlo je korak dalje i otkrilo vezu između neoprezne
vožnje i bogatstva. Utvrdili su da je veća vjerojatnost kako će bogatiji ljudi
biti nepristojni u vožnji. Najgorima su se pokazali vozači BMW-a, koji su
najčešće prolazili kroz križanje kada nije njihov red i najčešće oduzimali
prednost pješacima. Znanstvenici se već dugo pitaju je li moguće procijeniti
karakter osobe prema automobilu koji vozi. Psiholozi su utvrdili kako oni koji
voze prestižne marke poput BMW-a, Mercedesa, Audija… svjesno odabiru te
automobile i smeta im kad ih netko ne primjećuje. Oni vozilom za čijim su
volanom žele pokazati, kažu psiholozi, da su "alfa mužjaci", predvodnici čopora.
Vozači BMW-a su osobe koje se rado pokazuju, vole mnogo konja pod poklopcem
motora i skloni su rizicima.
I HRVATI LUDUJU
Valja reći kako u Hrvatskoj nije
bilo istraživanja koje bi odgovorilo na pitanja ponašanja vozača u svezi s
markom automobile koji voze. Ali sudski vještak i prometni stručnjak Goran
Husinec ustvrdio je neki dan kako su baš vozači BMW-a, Mercedesa i Audija krivci
za najviše nesreća u Hrvatskoj. Razlozi su, naravno, u glavama kojekakvih luđaka
kojima propisi ne znače ništa kao i u malim kaznama. A što se glava tiče,
podsjetit ćemo na riječi Alberta Einsteina: "Ne možeš voljeti automobil kao što
voliš svog konja. Konj može utjecati na ljudske emocije onako kako strojevi ne
mogu. Stvari kao što su strojevi mogu razviti ili zanemariti određene stvari kod
ljudi… Strojevi mogu naš život učiniti bezličnim i osakatiti neke stvari u nama
čime kreiraju osakaćeno okružje."