Čovjek je počinio i čini mnogo zla u svijetu, zla prema prirodi i okruženju u kojem živi, zla prema drugim ljudima, zla koja će na kraju doći i njemu na naplatu. Jer bio je silno u pravu naš književnik i akademik Ranko Marinković kada je rekao: “Ljudi su kao kamenje. Nepravilni, teški i rasuti. Mučno je to dovesti u red, skupiti i složiti po nekom pravilu, a pojedinačno je još mučnije svaki komad klesati.”

Vjerojatno je zato i izumrlo već 99 posto svih vrsta koje su živjele na Zemlji, jer svemu je pomogao - čovjek. Biolozi sa Sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji k tomu su u studiji prognozirali kako će već do 2050. izumrijeti još milijun životinjskih i biljnih vrsta, a nestat će sobovi, nosorozi i gotovo svi veliki grabežljivci. A sve to zbog čovjeka, koji je dopustio da mu se majka Zemlja previše zagrijava, a izumiranje vrsta nosi nove valove globalnog zagrijavanja, što će utjecati i na opstanak ljudske vrste. Stopa izumiranja danas je već tisuću puta brža negoli u posljednjih 65 milijuna godina. Čovjek megalomanski iscrpljuje resurse. Primjera je bezbroj. Tako oko tri milijarde ljudi ovisi o ribi kao dijelu prehrane, a prekomjerni ribolov mogao bi već do 2050. zbrisati komercijalni ribolov. Danas pristup vodi nema oko 1,1 milijarde ljudi, a do 2050. bit će ih dvije milijarde. Zbog svega toga znanstvenici su iznijeli razne zaključke prema kojima će na kraju izumrijeti i čovjek, a neki su se bavili i izračunom kada će se to dogoditi.



Da će čovječanstvo izumrijeti u roku od jednog stoljeća, ustvrdio je Frank Fenner, ugledni profesor emeritus s australskog Nacionalnog sveučilišta, i to nepovratno. Iznio je primjer nestanka stanovnika Uskršnjeg otoka, gdje su zbog naglog rasta stanovništva iskorišteni svi resursi otoka, a potom je civilizacija postala neodrživa. Najavio je ratove zbog hrane, ali i zbog vode. Ruski fizičar i akademik Aleksej Turčin vidi moguću katastrofu već do 2040., zbog nanotehnologije, za koju tvrdi da će izmaknuti kontroli, i prave invazije robota. Podsjeća se i na teoriju legendarnog znanstvenika Isaaca Newtona, koji je svoje istraživanje o tome kada će nestati čovjek proveo na osnovi proučavanja biblijskih tekstova. Na kraju je zaključio kako se iz Biblije može iščitati vremenska poruka za sva živa bića. Utvrdio je kako se za čovjeka radi o brojci dodijeljenog vremena koja je jednaka 1260 godina od trenutka kada je Karlo Veliki osnovao Franačko Carstvo. Bilo je to godine 800. Dodamo li tomu 1260 godina dodijeljenog vremena, čovjek će majci Zemlji zauvijek reći zbogom 2060. godine. Utjeha je što ima i onih koji odlazak čovjeka s planeta vide u daljoj budućnosti, recimo, za 4,5 milijardi godina, kada će se dogoditi smrt Sunca. Ono će početi rasti i toliko se zagrijati da će postati crveni div koji će uništiti sve na Zemlji. Da će čovječanstvo izumrijeti zbog ekspanzije Sunca, tvrdi i milijarder Elon Musk, koji se zbog toga zauzima za kolonizaciju Marsa i tvrdi da je spas za čovjeka u višeplanetarnom životnom stilu. I astrofizičar Stephen Hawking bio je uvjeren da je čovječanstvo osuđeno na sigurni nestanak ako ne napusti planet u sljedećih tisuću godina. Ustvrdio je da će nakon tisuću godina život na našem krhkom planetu postati nemoguć zbog crnih rupa.

Istraživanja su išla tako daleko da se ono objavljeno u “Human Reproduction Update” bavilo spermijima muškaraca. Otkrića čak 200 istraživanja su alarmantna, jer kažu da posljednjih 40 godina kvaliteta spermija muškaraca na Zapadu stalno opada, pa bi i zbog toga mogao nestati ljudski rod, bar kada je riječ o zapadnjacima. A znanstvenici s Instituta za budućnost čovječanstva Sveučilišta u Oxfordu izračunali su pak gornju granicu vjerojatnosti izumiranja čovječanstva u bilo kojoj godini u budućnosti. Nazvali su to prirodnom pozadinom stope izumiranja ljudi, tvrdeći kako je sve moguće izračunati na temelju činjenice da je čovječanstvo preživjelo do danas. U njihovu izvješću stoji kako su pošli od toga da je Homo sapiens postojao najmanje 200.000 godina i izračunali kako je vjerojatnost da čovječanstvo izumre zbog prirodnih uzroka u bilo kojoj godini gotovo zajamčeno manja od jedan prema 14.000, a vjerojatno će biti manja i od jedan prema 87.000. Znači, u najvećem riziku imamo 99.993 posto šansi da nećemo izumrijeti u svakoj godini. Slikovito, izgledi su kao da se od 100.000 komercijalnih letova zrakoplova koji lete svaki dan njih sedam može srušiti bilo koji dan.



Svakako valja naglasiti da je u istraživanju i izračunu riječ o izumiranju od prirodnih pojava, uz rizike kakvi su postojali posljednjih 200.000 godina. Ostaju suvremene opasnosti od narušene globalne klime, opustošenih resursa i naravno - nuklearnog rata. A kad je riječ o uništenju ratom, jasno zvuči poruka popularnog američkog predsjednika J. F. Kennedyja: “Čovječanstvo mora stati na kraj ratu, ili će rat stati na kraj čovječanstvu.” Još je mnogo teorija, studija, istraživanja koji iz raznih kutova vide izumiranje čovječanstva. Ona se razlikuju, ali se u jednom svi slažu - smrt čovječanstva je neizbježna. Nažalost, velikim dijelom i zbog istine koju je davno zapisao Lucije Anej Seneka, rimski filozof i pisac: “Čovjeku svaki dan prijeti opasnost od čovjeka.”