Datum objave: 15. siječnja, 2022.
Brak, ili kula od karata; muke iz bračne luke - samo su neke od lijepo sročenih aluzija o bračnoj zajednici koja se sve češće ruši, na razne načine. Neke studije i znanstvene analize idu tako daleko da se već postavlja i pitanje - je li odzvonilo instituciji braka. Jer problemi vezani uz brak nisu od jučer. Svjedoče o tome podatci da se u Europskoj uniji broj brakova smanjuje već desetljećima, a znatno se povećava broj razvoda. Uz to, sve je više djece koja se rađaju izvan braka. Da je institucija braka sve manje popularna u EU-u, kazuju brojke Eurostata, prema kojima je brak u državama EU-a u 2019. godini sklopilo 1,9 milijuna parova, ili 4,3 braka na tisuću stanovnika. A godine 1964., otkako se prate ti podatci, stopa je bila čak 8,0. Godine 2019. bilo je oko 800 tisuća razvoda, ili 1,8 razvoda na tisuću stanovnika, više nego dvostruko u odnosu prema 1964., kada je stopa iznosila 0,8 razvoda na tisuću stanovnika. Najviše je brakova sklopljeno na Cipru, u Litvi, Latviji i Mađarskoj, a najmanje u Italiji, Portugalu i Sloveniji. Što se Hrvatske tiče, podatci također govore o sve manjem broju sklopljenih brakova i sve većem broju razvoda. Prošle je godine 15.196 parova ušlo u brak, što je 23,1 posto manje nego u 2019. Pravomoćno su razvedena čak 5153 braka. Zanimljiv je i sve veći trend porasta broja djece rođene izvan braka, a kolo predvode Francuska sa 61 posto, Bugarska 58,4 i Slovenija s 57,7 posto. Broj izvanbračne djece i u Hrvatskoj raste u posljednja dva desetljeća - od devet posto 2000. do 21,5 posto 2019. godine.
RUTINA NAVIKE
Što se zapravo događa s brakom i nekadašnjom bračnom zajednicom? Nestaje li klasični brak kao nekoć doživotna zajednica i forma, ili tek doživljava neke suvremene transformacije? Što se zapravo dogodilo i je li zaboravljena misao glumačke zvijezde Clinta Eastwooda, koji reče: “Ljudi kažu da je brak stvoren na nebu, ali su tamo stvorene i munje i gromovi.” Znanstvenici raznih profila objavili su mnoga istraživanja i studije kako bi odgovorili na pitanje što se događa s bračnom zajednicom. Pokazalo se kako se sve češće razvode Europljani, Australci, Amerikanci i ostali zapadnjaci, no drukčija je slika na istoku planeta. Istraživanja sa Sveučilišta u Queenslandu kažu kako je “brak u zapadnom dijelu svijeta fokusiran na romantiku, strast i izražavanje osjećaja između supružnika”, a, primjerice, kineski brakovi više su tradicionalni i Kinezi suosjećaju radeći zajedno da bi si izgradili dobar život, a na bračne parove pak gledaju kao na produžene obiteljske jedinice. Sociologinja Kim Halford kaže kako će zapadnjaci emotivno zadovoljstvo, ako ga unutar braka ne dobiju, potražiti izvan bračne zajednice, a Kinezi su skloni sve teškoće prebroditi za isti cilj, jer, kaže Halford, “u braku nije riječ o dobroj zabavi, nego o kompatibilnosti i podršci”. Zanimljivo je kako bi to istraživanje trebalo pomoći terapeutima za razvoj novih metoda pomoći da se sačuva više brakova u zapadnom svijetu. A zašto se ruše? Dosta je toga sadržano u poruci francuskog književnika Honore de Balzaca, koji reče: “Brak se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire - protiv navike.” A navika prelazi, utvrdili su znanstvenici, u dosadu u braku. Bračni se partneri sve više udaljavaju, postaju nezainteresirani i sve lošije komuniciraju. Kad se jave teškoće u braku, često se čuje - jednostavno se ne razumijemo, ne možemo komunicirati.
A uz lošu ili nikakvu komunikaciju ide uglavnom i prigovaranje, neslušanje sugovornika, optuživanje… Slijedi još veća otuđenost, seksualno nezadovoljstvo, pa na kraju dolazi i do nevjere, koja je na vrhu razloga za razvod u svim istraživanjima. Jer nevjera, prijevara u braku ruši samu osnovu dobrog i sretnog braka, a to je povjerenje. Ako se svemu dodaju i eventualni financijski problem, raspad braka je neizbježan. Znanstvenici su istraživanjem išli i korak dalje i dokazali kako je stopa razvoda viša kod parova koji su djecu dobili prije braka. Stopa razvoda u prve četiri i pol godine bila je dvostruko viša među parovima koji su brak započeli s djecom. Imali su i slabiju komunikaciju i češće manifestirali nezadovoljstvo u usporedbi s parovima koji su djecu dobili nakon vjenčanja. Znanstvenici su istraživali i kako na brak djeluje vrijeme koje su proveli zajedno. Zaključak je da prerano stupanje u brak već u početku može značiti i njegovu, gotovo neizbježnu, propast. Čak je 45 posto rastavljenih parova u istraživanju kao razlog rastave navelo činjenicu da je bili premlado za brak, a pri ulasku u brak prosječno su imali 23 godine. Utvrđeno je i kako su se češće rastajali oni koji su bili kratko u vezi i nisu se dovoljno poznavali.
ZARADILE MILIJARDE
No oni koji se bave problematikom zajednice muškarca i žene nisu zabrinuti zbog sve više razvoda i podsjećaju kako se brak na neki način transformira i uz njega već postoje brojne izvanbračne zajednice. Suvremeni način života i rada u EU-u i sloboda kretanja donijeli su i novu modu - sve je više parova koji su zajedno, ali ne žive na istoj adresi. Brak je promijenio formu, ali obitelj ne nestaje i ne mijenja se potreba ljudi da budu u zajednici, kažu sociolozi. A one koji su u klasičnom braku i iz njega bježe podsjećamo na riječi poznate glumice Sharon Stone: “Razvod je težak i bolan i kompliciran, i nešto kroz što morate odrasti.” I budite sretni što niste poznati košarkaš Michael Jordan, koji je nakon razvoda supruzi morao isplatiti 1,93 milijardi kuna, ili milijarder Jeff Bezos, čija je supruga u brakorazvodnoj parnici dobila udio u Amazonu težak oko 233 milijarde kuna!