U suvremenom se svijetu stalno živi u stresnoj žurbi i jurnjavi, pa ne čudi kako se razvija, i posebno buja, cestovni motorizirani promet bez kojeg je gotovo nezamisliv suvremeni razvoj čovječanstva. Nažalost, s tim razvojem svakodnevna su pojava i teške prometne nesreće u kojima pogibaju posebice mladi ljudi. U svijetu već gine toliko ljudi da su procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da će do 2030. godine smrtno stradavanje u prometnim nesrećama postati peti uzrok smrtnosti u svijetu. A u prometnim nesrećama u svijetu već stradava oko 1,35 milijuna ljudi godišnje.

Što se Hrvatske tiče, najnoviji podatci govore kako se od 2011. do 2020. godine na hrvatskim cestama dogodilo 335.538 prometnih nesreća. Nastradale su 107.444 osobe - poginulih je 3324, teško je ozlijeđenih 27.827 osoba, a 116.881 ih je lakše ozlijeđena. Iako su ljudski životi nemjerljivi, valja spomenuti i druge gubitke za društvo. Tako su stručnjaci za osiguranja i ekonomski analitičari izračunali kako materijalna šteta izazvana prometnim nesrećama prelazi čak osam milijardi kuna, odnosno 2,3 posto hrvatskog BDP-a. A kad se tome dodaju i višestruki posredni gubitci, šteta je još daleko veća. Čovjek je uzročnik oko 90 posto prometnih nesreća. Slika pak izgleda još mnogo crnje jer podatci pokazuju da ni u svijetu, a ni u Hrvatskoj neki građani ne vjeruju previše slavnom ruskom piscu Lavu Nikolajeviču Tolstoju, koji reče: “Uzrok mnogim nesrećama leži na dnu vinske čaše.”



A da je tome tako pokazuju i vijesti s naših prometnica o nesrećama s pijanim vozačima koje sustižu jedna drugu. I to gotovo bizarne. Tako još nije završila priča o pijanom klincu u dobi od 16 godina koji je bez vozačke prouzročio nesreću u Koprivnici, a iz okolice Krapine dolazi ona o pijanom 14-godišnjaku koji je vozio svog posve pijanog oca i skrivio nesreću u kojoj je otac teško ozlijeđen. A onda na sve i 54-godišnji “uzor” i rekorder iz Slavonije kojemu je izmjereno astronomskih 4,90 promila alkohola u krvi. I sve se to događa u vrijeme otkako su stupile na snagu drakonske kazne za prekršitelje, posebno recidiviste, u prometu. Naime, više od 95 posto prekršaja recidivista čini upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, često i prije stjecanja vozačke dozvole i u vrijeme izrečene mjere zabrane vožnje. Ni rekordne novčane kazne - maksimalna potvrđena u iznosu od čak 37.200 kuna, a ni zatvorske kazne do 120 dana ne pronalaze u tim glavama Tolstojevu misao. Neki gotovo prkose Zakonu i pijanče za volanom, čak i onda kada im nakon sedam teških prekršaja bude oduzet i automobil, kao u primjeru jednog vozača iz Podravine koji je opetovano vozio pijan neregistriran i neosiguran automobil iako je bio pod zabranom upravljanja. A podatci za 2020. kažu kako je od 21.692 vozača koja su prouzročila nesreće 4148 bilo pijanih, a 602 bez dozvole. Od 23.037 nesreća 2020. godine najviše su ih skrivili vozači do 24 godine - 4278 i oni od 25 do 34 godine – 4510. A prometne su nesreće i dalje ubojica broj jedan baš mladih ljudi, a od onih koji prežive čak njih 10 posto postaju invalidi i trpe trajne posljedice. Kako uljepšati sve te crne brojke i kako disciplinirati vozače, kada ni rigorozne kazne ne pomažu?

Zna se da su za sigurnost prometa najvažnija tri čimbenika - sudionici, vozila i ceste) kao i da prometna kultura sudionika - vozača najbrže može utjecati na smanjenje tragičnih posljedica. Ona određuje ponašanje čovjeka u prometu, a uz to, za promicanje prometne kulture sudionika potrebno je uložiti i najmanje novca u usporedbi s druga dva čimbenika. A kad je o kulturi riječ, problem je u glavama, što dokazuju razna istraživanja. Zna se da je vožnja s mobitelom isto kao da imate jedan promil alkohola u krvi, pa ipak 90 posto vozača u Hrvatskoj koristi mobitel u vožnji, a 50 posto to ne bi promijenilo bez obzira na kazne. Veliko istraživanje u Britaniji na 27.000 vozača dalo je opasne rezultate jer je čak 48 posto njih reklo da će u kišnim uvjetima i dalje voziti brže od ograničenja brzine, a njih 15 posto kaže da ne usporava za obilne kiše, a ni za snježnih oborina. Kažu to vozači u Britaniji. Državi koja ima najniži broj stradalih u prometu u Europi na 100.000 ljudi.



A kako bi izgledalo takvo istraživanje kod nas gdje vlada i mnogo veća prometna nekultura. Uz kulturu, i poznavanje vlastitih sposobnosti ima važnu ulogu za sigurnost u prometu jer prema njima vozač prilagođava vožnju. A i na tom planu istraživanja pokazuju precjenjivanje sposobnosti, osobito kad je riječ o alkoholu. Studija Sveučilišta Cambridge i Sveučilišta Witten/Hardecke u Njemačkoj tako je pokazala na osnovi eksperimenta kako čak 53 posto vozača tvrdi da su sposobni za vožnju nakon nekog pića, iako to nisu jer im je izmjerena nedopuštena koncentracija alkohola u krvi. Ta opaka i opasna sila u čovjeku, koja programira ludost na cestama i zakon jačega teško može razumjeti poruku njemačkog književnika Friedricha Schillera: “Kad vino u nas uđe, čudne stvari iz nas iziđu” ili našeg Tina Ujevića: “Vino moraš piti tako da ti razbuđuje svijest, a ne da je gasi.”