Mnogi vjeruju kako su prosinac i siječanj uvijek najradosniji mjeseci u godini, zbog silnih blagdana, od Badnjaka, Božića, Nove godine i Sveta tri kralja pa do školskih praznika i zimovanja, kada se ljudi više druže, izmjenjuju darove i nježnosti, posvećeni su obitelji i prijateljima. Danima smo na udaru veselih glazbenih tonova, šarenila trgova i izloga, napadne promidžbe koja nam ulazi u džepove, užurbanog ritma po kojem nažalost neki ne mogu plesati. Jer, sve je više onih među nama koje u te dane napada sve opasniji fenomen zvan blagdanska depresija, što se pretvara u opasnu bolest.

Znanstvenici upozoravaju kako depresija uzima sve više maha i sada je vodeći globalni poremećaj. Posljednji podaci WHO-a govore kako od depresije u svijetu pati više od 300 milijuna ljudi, a najviše u SAD-u, gdje je istraživanje pokazalo kako je bar jednu depresivnu epizodu imalo čak 19,4 milijuna stanovnika starijih od 18 godina. Struka je utvrdila kako se države nose otprilike s istim postotkom depresivnih građana. Žene češće pate od depresije negoli muškarci, a kod jednih i drugih, dokazuju studije, to opasno stanje skraćuje život za deset i više godina. Nažalost, znanstvenici su ustvrdili i da je depresija čvrsto povezana sa samoubojstvom, jer čak oko 80 posto svih osoba koje pokušaju suicid zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za depresiju. A strašan je podatak da u svijetu svake minute dvije osobe dignu ruku na sebe.



Znanost sve češće o depresiji govori kao o najtežoj bolesti našeg stoljeća. Iako je Sigmund Freud, čovjek kojeg zovu ocem psihoanalize, rekao da “depresija nije ništa drugo nego zaleđeni strah”, vode se brojna istraživanja, ali je nepoznanica još mnogo. No, i ono što se zna doima se zastrašujuće, jer depresija nije samo psihološki problem, već i fiziološki, posebno kada je riječ o poremećaju štitne žlijezde. Studije su dokazale da je depresija povezana, podjednako za žene i muškarce, i s drugim teškim bolestima poput raka i srčanih bolesti. Depresija opterećuje tijelo, oslobađa visoku razinu kortizola i tako mijenja krvni tlak, a to jako povećava rizik od srčanog udara. Dokazano je naime kako je stopa smrtnosti za srčane bolesnike s depresijom dvostruko veća negoli za one koji nisu depresivni. Depresija je i jači pretkazatelj smrti čak i od dobi, dokazala su istraživanja. Ona redovito dovodi i do narušenih ljudskih odnosa, do bitnog smanjenja radnih i drugih sposobnosti, a povećava glad za pušenjem, alkoholom, pa i drogom. Sve veći broj ljudi pati i od tzv. zimske depresije, poznate kao “zimski blues”, ili od božićne tuge koja se javlja u vrijeme blagdana i zovu je i “božićni blues”. Do njih dolazi i zbog vremena s kraćim danima, studeni i manje sunčeve svjetlosti kada kod nekih ljudi dolazi do pada rasploženja. To su dani kada se bitno mijenja ritam života, kada se javlja i ekonomski stres – zbog pomanjkanja novca ili nerazumnog trošenja. Običnim riječima rečeno, radi se o sučeljavanju unutarnje praznine, tuge i usamljenosti depresivnih osoba sa svim mogućim blagdanskim veseljem okoline i onog što nudi šarenilo društva u kojem komercijalizacija doživljava svoj vrhunac. Neki ljudi jednostavno u to vrijeme nisu u stanju upravljati svojim emocijama i blagdani ih polako tlače i ubijaju. I ta je sezonska depresija znak za uzbunu, pa je osamdesetih prošlog stoljeća priznata kao legitimni oblik depresivnih poremećaja. Za sve njih psiholozi su najdepresivniji dan u godini smjestili na sredini siječnja.Tada prolazi pozitivan efekt blagdana i dobrih emocija, a počinje ono najgore - suočavanje sa stvarnošću.

Struka kaže kako u najdublju tugu najčešće upadaju osobe koje su same i usamljene, koje su daleko od rodbine, nemaju prijatelja, osobe koje su ostale bez životnih partnera ili doživjele smrt bliskih osoba, one koje su u besparici ili uopće siromašni, koji ne vide izlaz. Oni se ne mogu nositi sa svijetom u kojem je izgubljena duhovnost blagdana, a naglašeno ludo trošenje novca kao imperative. Ne mogu se ni snaći, a ni opstati u svijetu koji teži gotovo radikalnom hedonizmu gdje se zadovoljavaju sve moguće, pa i maksimalističke želje gdje i sreća i zadovoljstvo imaju cijenu i može ih se kupiti. Blagdansko veselje i blagdanska raskoš nisu njihov svijet, pa još više svoj život zaključavaju iza svojih vrata. Zato i ne čudi što je u blagdansko vrijeme više psihijatrijskih intervencija, ali i suicida.



Podaci govore kako od 30 do 50 posto oboljelih od depresije pokuša samoubojstvo, a 15 posto to i učini. Mnogi se ljudi u tom razdoblju zatvaraju u kuću i povlače u sebe. I nažalost zbog čitavog niza predrasuda neće shvatiti da je depresija bolest, prije svega određenih dijelova mozga i živčanog sustava. A problem je što u društvu vlada stigma o bolesti na živce uz vrlo čestu automatsku sugestiju da je netko takav - lud. K tome, za depresiju se ide psihijatru, a to čovjek još uvijek povezuje s ludilom, pa na pregled i ne odlazi. Zbog toga je depresija neprepoznata u čak 50 posto oboljelih, a neliječena u 75 posto slučajeva. Zato valja maknuti sve te predrasude, jer one su - lude. Valja potražiti pomoć, ali prije toga svakako poslušati Sigmunda Freuda, koji reče: “Prije nego posumnjate da ste depresivni i imate nisko samopouzdanje, provjerite da niste okruženi idiotima.”