U ovom svijetu sulude utrke s vremenom čovjek je svaki dan suočen sa sve više prijetnji koje opasno utječu na njegov život, često ga skraćuju i na kraju odvode u smrt. Tako je u posljednje vrijeme sve više znanstvenika koji upozoravaju na novu ugrozu - pandemiju nespavanja, koja uzima sve više maha, jer čovječanstvo sve više obolijeva i umire od nespavanja. A možda i ne bi bilo sve tako crno kada bismo se sjetili riječi Dalaj-Lame, tibetanskog svjetovnog i duhovnog vođe, koji reče: “Sreća u jednostavnosti može se postići fleksibilnim načinom razmišljanja i devet sati spavanja svake noći. Spavanje je najbolja meditacija.”

Znamo da čovjek prosječno prespava trećinu svoga života, a znanstvena istraživanja pokazala su da je odraslima potrebno između sedam i osam sati sna. Ako se spava manje od toga, zdravlje je narušeno i posljedice mogu biti dugotrajne. Istraživanja su pokazala zastrašujuće rezultate - onima koji spavaju manje od šest sati svake noći organizam počinje toliko slabjeti da svi oni imaju 12 posto veće šanse da umru prije 65. godine. Ekstremni nedostatak sna može prouzročiti teške posljedice u tijelu i u konačnici izazvati i smrt. Naravno, uvijek postoje izuzetci, jer sve, pa tako i spavanje ili nespavanje, ima i strogo individualne karakteristike. Najbolje to dokazuju dva genija - Nikola Tesla i Albert Einstein. Tesla je, opijen znanošću, navodno spavao dva-tri sata na dan, a poznata je i njegova izreka: “Mislim da nema nijednog dubljeg ispunjenja koje može obuzeti ljudsko srce kao osjećaj izumitelja kada vidi da se njegove ideje ostvaruju. Takvi osjećaji navedu čovjeka da zaboravi na hranu, spavanje, prijatelje, ljubav, sve.” Einstein je pak volio spavati, i po deset sati noću, nekad malo i danju, a govorio je kako mu san poboljšava maštu.



Nismo sigurni za maštu, ali znanost je utvrdila u brojnim istraživanjima kako dobar san poboljšava zdravlje, podsjećajući i da od bolesti insomnije, ili nespavanja, pati trećina čovječanstva. A dobar san silno je važan za pravilno funkcioniranje organizma, za koncentraciju, motivaciju, energiju i motoriku, kako bi čovjek dobro iznio na plećima sve obveze. Samo 24 sata nespavanja - i tijelo i um ne funkcioniraju kako treba. Učinkovitost opada, jača emocionalna osjetljivost, koja dovodi do otežanog racionalnog razmišljanja, čovjek je kao opijen i lakše će prouzročiti neku nevolju, nesreću. Nakon dva dana bez sna ni tijelo ni um ne funkcioniraju normalno, dolazi do iscrpljenosti, glavobolje, nesvjestice. Dugotrajna nesanica ubija tijelo, udara na mozak, dovodi do kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, ali i hormonalnih poremećaja. Spavanje utječe na izgled, na ljepotu. Dokazali su to švedski znanstvenici, koji su utvrdili kako pomanjkanje sna donosi ožiljke na licu, crvenilo očiju, natečene podočnjake i bore, pa smo u očima drugih i ružniji i tužniji. Nedovoljno sna, utvrdila je znanost, smanjuje i libido, narušava seksualni život. Studije su pokazale da se tijekom samo jednog tjedna zbog izgubljenog sna snižava razina testosterone, a da spavanje od pet ili manje sati snižava razinu spolnih hormona za čak 10 do 15 posto. Opadaju i snaga i raspoloženje. Mijenjamo li ritam spavanja tako da spavamo osam sati pa onda šest i slično, šaljemo mozgu zbunjujuće podatke, a toksini koje mozak tada ispušta mogu dovesti i do demencije.

Veliki se problemi javljaju i u ljudi kojima nedostaje sna zbog rada u noćnim smjenama. Znanstvenici tvrde kako je mozak ljudi koji rade noćne smjene čak šest godina stariji od njihove stvarne dobi. Podsjetimo i da je Svjetska zdravstvena organizacija - WHO, noćni rad klasificirala kao mogući uzročnik raka. Glavni je problem, objašnjavaju znanstvenici s Oxforda, naš unutarnji biološki sat. On je namješten prema vanjskom svijetu, prema ciklusima svjetla i tame. A kad zanemarimo taj biološki sat, aktiviramo stres, podiže se razina šećera u krvi i krvni tlak, jer organizam priprema odgovor na potencijalnu prijetnju, koje zapravo nema, jer čovjek samo radi, ali u krivo vrijeme. Stres pak, znamo, može biti uzrok mnogim poremećajima zdravlja. Znanstvenici dokazuju da i pomicanje sata utječe na naš san, jer i jedan sat može biti dovoljan da izbaci čovjekov bioritam iz prirodne sinkronizacije.



Da nedostatak sna ne treba shvaćati olako, dokazuju znanstvenici Sveučilišta u Lausannei, koji su zaključili kako poslijepodnevno spavanje jednom ili dvaput tjedno smanjuje rizik od srčanog udara za velikih 48 posto! Da bi to utvrdili, oni su pet godina prikupljali podatke o čak 3462 osobe od 35 do 75 godina. A da nespavanje postoji i kao velik problem u Hrvatskoj, pokazalo je europsko istraživanje, prema kojem četvrtina Hrvata ima problema sa snom - 49 posto ima teškoća zbog nesanice, a 61 posto ne može zaspati kada se probudi. Čak 96 posto Hrvata tvrdi da im poremećaj spavanja utječe na kvalitetu života, a na čak 55 posto ispitanika nedovoljno spavanja utječe tijekom radnoga dana. Zato - svi na spavanje, i nemojte pokušavati srušiti rekord Britanca Maureena Westona, koji je uspio preživjeti 18 dana i 17 sati bez sna. Radije se držimo one američkog romanopisca Johna Steinbecka, koji reče: “Uobičajeno je iskustvo da je problem težak noću riješen ujutro, nakon što je odbor za spavanje radio na njemu.”