Oprezna noga može svagdje hodati - stara je kineska poslovica, a kako će glasiti ona koja se odnosi na sigurnost u prometu kada je riječ o električnim romobilima, koji su već poharali Europu i svijet, još se ne zna. U usporedbi s opreznom nogom te su “hit-jurilice” donijele sa sobom čitav niz problema - od jurnjave mimo zakona i propisa pa do raznih nesreća, u kojima se već zbrajaju i smrti, i neočekivano - ekoloških problema.

Na stotine tisuća tih zujalica, kojih je svakim danom sve više, neregistrirane jure nogostupima, biciklističkim stazama i cestama, izazivajući stalnu opasnost za pješake i građane u invalidskim kolicima, a posebno za slijepe i slabovidne osobe. Zbog neregistriranosti i kada se dogode nesreće teško je vozačima električnih romobila ući u trag, a mnogi od njih, kad vide da su nešto nezakonito učinili, i spretno bježe s mjesta događaja. Za ganjanje romobila, koji mogu potegnuti brzinom i 70 kilometara na sat, u mnogim zemljama ne treba ni dozvola, ni kaciga, ni reflektirajući prsluk... I još smješnije - u Hrvatskoj se još uvijek osobu koja vozi romobil smatra pješakom i ne smije na kolnik! Opasno, dakako, jer već je u Hrvatskoj nekoliko tisuća tih jurilica, a samo u Zagrebu oko 8000. Naravno, bura se podigne i nešto se počne mijenjati tek kada se dogode tragedije. Tako se u EU-u i Europi uopće mnogo toga počelo mijenjati otkako je u srpnju 2019. u Londonu na romobilu poginula britanska TV voditeljica i YouTuberica Emily Hartridge (36), koju je, kada je prelazila raskrižje, udario kamion. Dodajmo tome kako su austrijski mediji objavili da je u bolnicama u toj zemlji prošle godine zbog raznih ozljeda završilo 1300 vozača romobila.



Razvijenije zemlje EU-a brzo su uvidjele kako su električni romobili na putu da postanu pobjednici tzv. nove mobilnosti, zbog potrebe ili možda pomodarstva, jer valja reći kako to i nije moderan izum. Naime, prvi patenti datiraju još iz 1895., a romobil najsličniji današnjem pojavio se 1915. u New Yorku. Vozili su ih poštari, policajci, ali i članovi bandi, zbog čega nisu bili na dobrom glasu u medijima. No danas na njih valja računati kao na ozbiljno prijevozno sredstvo čija popularnost raste svakoga dana, pa neodgodivo zahtijevaju svekoliko uvođenje reda. Točno prije dvije godine krenuli su Francuzi zabranom njihova prometovanja pješačkim stazama, autocestama i seoskim cestama. Romobili su definirani kao “osobne motorizirane pokretne naprave”. Brzina im je ograničena na 25 kilometara na sat, a mogu se koristiti na biciklističkim stazama i na cestama po gradovima na kojima je brzina ograničena na 50 kilometara na sat. U Parizu je zabranjena vožnja ili parkiranje električnih romobila na pješačkim stazama. Tijekom ovoga ljeta u Oslu, koji ima najviše romobila po glavi stanovnika, liječnici su uzbunili vlasti zbog stotina ozljeda. Samo u tri mjeseca broj romobila narastao je na 25.700, a gradske su vlasti odlučile da ih ne može biti više od 8000. Uz to, da bi se spriječile nesreće, više se neće moći unajmiti romobil od 23 navečer do pet ujutro. Njemačka, iako među najrazvijenijim zemljama u EU, kaže kako mnogi veliki gradovi nemaju potrebnu infrastrukturu za prometovanje romobilima. Legalizirani su oni koji postižu brzinu do 20 kilometara na sat - moraju na biciklističke staze ili na cestu, ako nema biciklističkih staza. Moraju imati dvije neovisne kočnice, svjetlo i zvonce.

Osim na sigurnosni aspekt, na brojne nesreće u kojima stradavaju i vozači i pješaci, u Njemačkoj upozoravaju kako se s neregistriranim romobilom pojavio i ekološki problem. Iznose se podaci da je samo na dnu Rajne u okolici Kölna oko 500 električnih romobila. Odbacili su ih nepoznati korisnici, pa zagađuju rijeku. U Parizu ih izvlače iz Seine, u Marseilleu iz mora… Valja reći kako u baterije romobila vrlo brzo prodire voda i oni ispuštaju toksične kemikalije koje su opasne za zdravlje. U Hrvatskoj ih još ne nalazimo po rijekama i moru, ali uskoro električni romobili neće biti pješaci, nego će pripadati u kategoriju “osobna prijevozna sredstva”, što se predlaže novim zakonom koji je u postupku. Riječ je o vozilima čija snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat, a oni koji razvijaju veću brzinu bit će registrirani.



Morat će se kretati biciklističkom stazom, a ako ne postoji mogu i među pješake, ali s brzinom hoda čovjeka od najviše pet kilometara na sat. A romobilom neće moći upravljati osoba mlađa od 14 godina. Postojat će i “pomoćna pješačka sredstva”, kategorija koja se odnosi na naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom - romobili bez motornog ili električnog pogona, dječji bicikl, koturaljke, role, sanjke, skije, klizaljke i slično. Naravno, tu su i kazne - 500 kuna za one koji će voziti izvan biciklističkih staza i izvan predviđenih površina, ali i za sve koji će svoju električnu jurilicu nepropisno parkirati. Tisuću će kuna platiti svi koji voze prebrzo. Hoće li do kraja svi ti prijedlozi zaživjeti u novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama valja pričekati njegovo donošenje, ali sigurno će se uvesti više reda u prometovanje električnim romobilima, što je od velike važnosti jer je više nego sigurno da će ih biti sve više. Već danas se tržište električnih romobila procjenjuje na 20 milijardi dolara i na tome zacijelo neće stati.