Carstva budućnosti su carstva umova, reče jednom britanski državnik Winston Churchill. Pa kako onda ne povjerovati u svijetlu budućnost medicine, u pravu revoluciju, za koju će biti zaslužna pandemija koronavirusa, kako tvrde znanstvenici. Svjetski umovi iz medicine uvjereni su kako će doći do vrlo brzih i gotovo senzacionalnih dostignuća, prije svega kada je riječ o novim i efikasnim lijekovima protiv mnogih bolesti u sferi virusa poput bjesnoće, HIV-a, Zike, chikungunya i denga groznice, ali i obične gripe. Naglo će se ponuditi mnogo veća nada za lijek u borbi protiv karcinoma, rijetkih bolesti i alzheimera.

Sve pomalo zvuči kao fantastika. Kako baš sada? Koje su tajne? - logična su osnovna pitanja. Odgovori su prije svega u činjenici što je u lov na cjepivo protiv koronavirusa krenula cijela vojska znanstvenika diljem svijeta. Na tisuće laboratorija diljem planeta stavilo je na raspolaganje sve svoje resurse u utrci za cjepivom i njegovim usavršavanjem. Sve to promijenilo je i strategiju poslovanja proizvođača lijekova u svijetu, pa je dojmljiv podatak da je u vrijeme borbe protiv pandemije, 2020. godine, obustavljeno čak 80 posto istraživanja koja nisu povezana s koronavirusom. Cijela je energija najjačih tvrtki i najpoznatijih znanstvenika bila usredotočena na cjepivo protiv COVID-19, što je urodilo fenomenalnim uspjehom, jer se još nikada u povijesti medicine do sada nije dogodilo da se u rekordnom roku pojavilo nekoliko uspješnih cjepiva.



Za samo deset mjeseci stvoreno je cjepivo - od kliničkog testiranja, ishođenja dozvola za uporabu od raznih nadležnih tijela pa do slanja na tršište - za što je i u najboljim slučajevima trebalo i sedam godina. Posebno je zanimljivo kako svi podatci govore da nisu u pravu oni koji tvrde da je na djelu bila međunarodna utrka za cjepivom i stoga da bi farmaceutska industrija najviše profitirala zbog pandemije COVID-19. Jer po zaradi su i dalje na vrhu ljestvice lijekovi i preparati za suzbijanje karcinoma, čiji je promet 2020. godine povećan za 4,4 posto, a godinu prije iznosio je 12,8 posto. A ono što budi nadu u pravu revoluciju u medicini nakon pandemije najprije je činjenica da su se u milijunima epruveta u lovu na cjepivo protiv koronavirusa uspješno mućkali i drugi projekti. Ostvarene su međunarodne kooperacije, naglo unaprijeđene tehnologije, korištena umjetna inteligencija, a farmaceutima su na raspolaganju silna sredstva koja su pojedine države uložile kako bi se što prije došlo do najboljeg cjepiva. Sve je to unaprijedilo znanost, a novac koji i dalje dolazi čini prekretnicu, daje mogućnost za daljnja dostignuća. Lov na cjepivo protiv korone donio je i rezultat da se do učinkovitih cjepiva došlo tehnologijom kojom se tražio lijek protiv karcinoma. Tako je tzv. mRNA tehnologija doživjela vrtoglavi uspon, a riječ je o genetski modificiranim molekulama bjelančevine. Naime, cijepljenjem su se obično u organizam unosili oslabljeni živi ili mrtvi uzročnici bolesti da bi se tijelo naviknulo boriti protiv njih. A kod mRNA-a sve se stvara u našim stanicama, što olakšava stvaranje cjepiva i prilagodbu na druge uzročnike.

Nije tajna kako znanstvenici i liječnici već dugo eksperimentiraju i smišljaju kako bi i gdje primijenili velike mogućnosti koje pruža mRNA tehnologija, ali pandemija korone s naglim i velikim potrebama za cjepivom otvorila joj je vrata za široku primjenu. Tehnologija mRNA će, tvrde znanstvenici, omogućiti u budućnosti da se liječenje odvija točno za potrebe svakog pacijenta i bit će moguće točno “napasti” njegove bolesti i na kraju ga ozdraviti. Pojednostavljeno, valja pronaći koji je to problem u nečijem organizmu i poznavati njegov DNK. Potom mu treba dati kodiranu hibridnu molekulu, koja je sintetski proizvedena samo za njega, a ona će narediti stanicama i imunitetu što sve moraju činiti da bi se problem riješio. Nakon svega naše je tijelo ono koje stvara lijek, jer se naš imunosni sustav bori protiv nametnika. U potrazi za novim lijekovima mRNA tehnologijom veliku nadu znanstvenici polažu u činjenicu kako se relativno brzo može doći do uspješnih rezultata, jer se tako dogodilo i kad je bila riječ o koronavirusu.



U budućnosti će se zato, sigurni su znanstvenici, koristiti u liječenju bolesti srca, multiple skleroze, cistične fibroze, u liječenju kompliciranih karcinoma i još mnogih bolesti. Znanstvenici i farmaceuti toliko su optimistični da najavljuju kako ćemo za desetak godina sigurno imati nekoliko lijekova koji će izazvati pravu revoluciju, a da će ih za petnaestak godina biti i više od pedeset. Računa se, naravno, na beskonačne mogućnosti i nadu u mRNA tehnologiju. Valja podsjetiti kako je svaka pandemija u povijesti do sada donijela svijetu uglavnom mnogo više zla negoli dobra. Zato bismo voljeli da su u pravu oni koji tvrde da će pandemija koronavirusa donijeti svijetu pravu revoluciju u medicini, što znači još više znanstvenih uspješnih istraživanja i spas od mnogih bolesti. Zato se s radošću prisjećamo velikog pjesnika Goethea, koji reče: “Najveća radost čovjeka koji razmišlja jest istraživanje i tiho poštovanje prema neistraženome.”