Često u medijima nalazimo prognoze raznih “genijalaca” o tome kakva budućnost očekuje naš planet i čovječanstvo i što će se sve dogoditi u vrijeme buduće. Mnogi pritom idu u krajnost govoreći o smaku svijeta ili, u najmanju ruku, o utopijskoj budućnosti. U novije vrijeme u modi su oni koji lupaju i lupetaju o umjetnoj inteligenciji. Jedni tako tvrde kako će umjetna inteligencija zavladati svijetom, a drugi ističu kako je ona izravna prijetnja opstanku čovječanstva i da će baš ona odrediti naš kraj, i to za jedva 20 do 30 godina.

Kako će izgledati svijet u budućnosti, pitanje je koje je uvijek zanimalo i ozbiljne znanstvenike i futuriste, ali su se oni uvijek i ograđivali kako ne gledaju u kristalnu kuglu i da bi čovjek na neki način trebao biti skeptičan prema svakom onom tko tvdi da zna kako će izgledati naša budućnost. Iako je i Albert Einstein, prema mnogima najveći fizičar, rekao: “Nikad ne razmišljam o budućnosti - ona dođe dovoljno brzo”, znanstvenici su se upustili u vrlo ozbiljan projekt pa su za Ujedinjene narode napravili opsežnu projekciju o tome kako bi naš svijet mogao izgledati 2100. godine. Zanimljivo, čak i jedan takav projekt nije mogao u svemu postići suglasje, pa se nude dva alternativna scenarija kada je riječ o broju stanovnika na planetu 2100. Tako bi se prema jednom broj ljudi u svijetu mogao udvostručiti na 15 milijardi, a u drugom se govori o smanjenju tog broja na oko 6,2 milijarde. Suglasje je postignuto oko toga kako bi 6,2 milijarde bilo održivo, a 15 milijardi, tvrde stručnjaci, značilo bi pravu opasnost i trebalo bi poduzeti sve moguće mjere da se to ne dogodi.



Kad je o stanovništvu riječ, znanstvenici su složni da će nastati brojne demografske i gospodarske teškoće jer će čak 22 posto stanovništva svijeta biti starije od 65 godina. Svjetska populacija imat će rast u zemljama u razvoju, poglavito u Africi, pa će se afričko stanovništvo povećati s jedne milijarde, koliko je zabilježeno 2010., na čak 3,6 milijardi. I životna će se dob podići sa sadašnjih prosječno 68 na čak 81 godinu, tvrde stručnjaci, koji kažu da nisu uzeli u obzir napredak genetskog inženjeringa, dostignuća nanomedicine i slično. U predviđanjima se spominje i nestašica hrane, što će povećati vojsku gladnih, kojih je već danas na našem planetu oko 925 milijuna. Globalno zatopljenje donijet će sušu, a silne količine ispuštenog ugljikova dioksida ugrozit će ekosustav - uništenje više od 9000 koraljnih grebena, koji su stanište mnogih riba. Ljudi će živjeti u megagradovima, s više od 20 milijuna stanovnika, a lakše će se i sporazumijevati jer će nestati mnogi od sadašnjih 7000 jezika. Engleski će biti dominantan. I dok je legendarni Stephen Hawking često govorio da čovječanstvo može preživjeti samo još tisuću godina, znanstvenici koji ne vjeruju u to iznijeli su svoje viđenje svijeta za tisuću godina. Tako bi novo tisućljeće moglo bitno usporiti ili posve zaustaviti starenje, jer se predviđa kako će se dizajnirati lijekovi za svaku komponentu koja je uzrok starenja tkiva. Zanimljivo je i znanstveno dokazivanje da će svi ljudi izgledati isto. Već se radi na načinima uređivanja genoma, tako da roditelji mogu odabrati kako će njihova djeca izgledati. Ljudi će postati kiborzi, a spajanje s tehnologijom moglo bi biti jedini način da se čovječanstvo natječe s umjetnom inteligencijom. Superbrza inteligentna računala moći će obavljati operacije brzinom ljudskog mozga i rješavati zadatke za koje običnim računalima trebaju desetljeća. Ljudi će imati kolonije u svemiru, pripadat će svemirskoj civilizaciji. Kriza energije riješit će se nanotehnologijom, koja će pročišćivati vodu i zrak te hvatati energiju Sunca.

A kada je o uništenju riječ, znanstvenici tvrde kako će čovječanstvo samo sebi presuditi. Polazeći od spoznaje da je izumrlo više od 99 posto svih vrsta koje su ikada postojale, znanstvenici su proučavali vjerojatnost izumiranja ljudi u budućnosti. Imajući na umu kako su u posljednjih dvadeset godina katastrofe odnijele više od 1,2 milijuna života te utjecale na 4,2 milijarde ljudi, znanstvenici su u UN-ovu izvješću upozorili da, ako ekstremni vremenski uvjeti nastave brojčano rasti kao u prošla dva desetljeća, “budućnost čovječanstva izgleda veoma sumorno”.



Tako je istraživanje izumiranja ljudi temeljeno na riziku prirodnih katastrofa, bez ljudskog sudjelovanja, a otkriveno je da su šanse - jedan prema 14 tisuća. Istraživači Instituta za budućnost čovječanstva na Sveučilištu u Oxfordu željeli su otkriti vjerojatnost uništenja čovječanstva zbog prirodne katastrofe i utvrditi je li rizik za ljude veći od prirodnih ili antropogenih uzroka. Isključili su rizike poput klimatskih promjena i nuklearnog oružja i usredotočili se na prirodne rizike s kojima se čovjek susreće tijekom 200 tisuća godina postojanja, od erupcije supervulkana do udara asteroida i sl. Zaključili su kako je vjerojatnost da čovječanstvo izumre zbog prirodnih uzroka u bilo kojoj godini zajamčeno manja od jedan prema 14.000, a vjerojatno će biti manja i od jedan prema 87.000. Jedan od 14 tisuća znači da imamo 99,993 posto šanse svake godine da nećemo izumrijeti. Slikovito rečeno, to su isti izgledi kao da se od 100 tisuća komercijalnih letova aviona, koji lete svaki dan, bilo kojeg dana njih sedam može srušiti. Rekli bismo da je vjerojatnost za samouništenje ipak malena i u daljoj budućnosti, pa živimo bez straha, prema onoj francuskog filozofa i romanopisca Jean-Paula Sartrea: “I kad bih imao sto godina, najljepši dan uvijek bi mi bio - sutra!”