Korupcija silno nagriza svijet, a istraživanje pokazuje kako se čak dvije trećine zemalja u svijetu može smatrati korumpiranima. Pokazuje indeks korupcije Transparency Internationala. Sve je veća cijena korupcije i u Europskoj uniji, pa zastrašuje podatak kako zbog korupcije BDP godišnje gubi oko 904 milijarde eura.

Brojka je još užasnija ako naglasimo kako bi se smanjenjem korupcije moglo smanjiti glad u svijetu, za što godišnji trošak iznosi 229 milijardi eura. Recimo i kako su građani EU-a svjesni rastuće korupcije u svojim državama, pokazuju rezultati Eurobarometra. U 28 zemalja članica čak 71 posto anketiranih tvrdi kako je korupcija vrlo široko rasprostanjena u državama gdje žive, a među njima čak 97 posto ispitanika iz Hrvatske. Slijede Cipar i Grčka s 95 posto, dok primjerice u Finskoj samo 22 posto građana misle da je i kod njih raširena korupcija. Znakovit je i podatak da je 54 posto ispitanika iz Hrvatske reklo kako su i osobno pogođeni korupcijom. Sve analize i istraživanja pokazali su da širenju korupcije umnogome pogoduje i koronakriza, jer su u nekim zemljama netransparentni procesi nabave medicinskih uređaja, respiratora, maski, pa i cjepiva. Ocjenjuje se da znatna količina novca završava u privatnim džepovima. Možda baš u takvim slučajevima valja podsjetiti na onu austrijskog prozaista Karla Krausa, koji reče: “Korupcija je gora od prostitucije koja može ugroziti moral pojedinca, ali korupcija ugrožava moral cijele države”.



Zbog opasnosti od širenja korupcije, posebice kada je riječ o zloporabi novca koji u države dolazi kao pomoć iz EU-a, a i zbog toga što se priprema i nova pomoć u milijardama za obnovu poslije pandemije, iz EU-a su odlučili slijediti trag novca. Kreću lovci na korupciju u zemljama članicama, točnije počinje s radom Javno odvjetništvo Europske unije. Na čelu mu je Laura Codruța Kövesi, velika borkinja protiv korupcije, poznata po tome što je u Rumunjskoj izdržala sve moguće pritiske vlasti, ali bitku protiv korupcije nije napustila. Naprotiv, osnažila je svoju poziciju i postala poznata kao međunarodni borac protiv korupcije. Podsjetimo i kako je imala težak posao, jer je Rumunjska među državama članicama EU-a na nezavidnom prvom mjestu po novčanoj šteti koju korupcija čini za BDP od čak 15 posto, ili 38,6 milijardi eura. Usporedbe radi, u Nizozemskoj to je tek 0,76 posto ili oko 4,4 milijarde eura. Zato se u EU-u mnogo očekuje od Kövesi i njezinog tima kako bi se, koliko je god to moguće, pojačano zaštitio proračun EU-a i spriječilo da novac putuje u privatne džepove na bilo koji koruptivni način. Valja podsjetiti da je u EU-u imala antikorupcijsku instituciju OLAF, ali nisu postojali mehanizmi za kažnjavanje, jer nije bilo tužitelja koji bi sve dokazive slučajeve doveli pred sud. Zato se Europski parlament godinama zalagao za upostavljanje Ureda javnog europskog tužitelja (EPPO). Sjedište tužiteljstva je u Luksemburgu, a Laura Kövesi i njezin zamjenik Andres Ritter, pravnik iz Njemačke, imat će 23 tužitelja. A istragu provode financijski analitičari te drugi stručnjaci koji mogu istraživati međunarodne ilegalne putove novca. I tu će se odlučivati o tome trebaju li se istraženi slučajevi i kazneno goniti.

Naravno, ne ide sve lako i ima ozbiljnih opstrukcija. Jer tužiteljstvo iz Luksemburga oslanjat bi se trebalo na nacionalne tužitelje koje trebaju imenovati zemlje članice. Teškoće su počele kada je Malta odugovlačila s imenovanjem svoga čovjeka, a sada sve blokira Slovenija, pa se u EU-u već otvoreno proziva slovenskog premijera Janeza Janšu da želi spriječiti rad antikorupcijskog Tužiteljstva Europske unije. Da nedostatak suradnje otežava rad, ocijenila je i Kövesi, jer ako EPPO utvrdi da ima dovoljno dokaza o zlouporabi novca Europske unije, onda se slučaj mora iznijeti pred nacionalne sudove zemlje gdje se korupcija dogodila. Naravno da će i na tom planu EU platiti cijenu zbog toga što se ranije nije dovoljno angažirala za neovisnost pravosuđa u državama članicama. Jer, u zemljama gdje vlade imaju utjecaj na pravosuđe, suci pod kontrolom i pritiskom vlasti mogu sabotirati cijeli proces. Kao problem se već javlja i činjenica što je suradnja s tužiteljstvom dobrovoljna, dogovorena u okviru “pojačane suradnje”, mehanizma koji EU-u omogućava nove projekte bez mijenjanja važećih propisa.



Dobrovoljnost su već iskoristile Mađarska, Poljska, Danska, Švedska i Irska. Dok je poznato kako skandinavske zemlje u pravosuđu često idu svojim putem, suradnji Mađarske, kažu iz Luksemburga, osobno se protivi premijer Viktor Orban, kojeg se sumnjiči kako se pristup novcu iz Bruxellesa osigurava njegovim sljedbenicima. Mađarska i predvodi negativnu listu zemalja u kojima je, prema Transparency Internationalu, bilo mnogo slučajeva prijevare u vezi sa sredstvima Europske unije. Iza Mađarske su Poljska i Rumunjska. Laura Kövesi kaže da ni nju, a ni njezin tim, nesuradnja nekih zemalja neće pokolebati. Žele biti istinski lovci na korupciju kako bi se u EU-u manje kralo i ubijalo zbog korupcije. Podsjećamo, istražujući korupciju ubijeni su novinari - u Slovačkoj Jan Kuciak, a na Malti Daphne Caruana Galizia. A ima li lijeka korupciji? Kofi Annan, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda, kaže: “Ako je korupcija bolest, transparentnost je ključni dio njezinog liječenja”.