Datum objave: 13. ožujka, 2021.
S pojavom pandemije koronavirusa stručnjacima, posebno ekonomistima, i nije bilo previše teško proricati kako čovječanstvo očekuju crni dani, potonuće gospodarstva, rast nezaposlenosti, besparica i rast siromaštva, prava recesija. Svijet nikada nije bio u ovakvoj situaciji, nikada se nije suočio s tako silnim epidemiološkim mjerama raznih zabrana za stanovništvo, pa je nemoguće davati točnije i jasnije gospodarske prognoze. Jer ne postoji neki uzorak iz prošlosti. No cijene rastu. U prvom redu cijene hrane, pa podatci UN-a pokazuju da je cijena hrane na globalnoj razini od svibnja do kraja prošle godine rasla za 18 posto i dosegnula najvišu razinu u proteklih šest godina. A UN procjenjuje da će globalne cijene hrane nastaviti rasti i u 2021. godini.
Ali ne rastu samo cijene hrane nego i prometa, tehnološke opreme, kompjutora, pametnih telefona... Raste cijena života i življenja na planetu. Nažalost, loše vijesti za najveći broj država i kućanstava, kojima je korona kriza već debelo opustošila budžete, posebno u siromašnijim zemljama svijeta. Inflacija - nova stara riječ koja se nije onako jako čula još od svjetske krize iz 2008., sve je češće glavna riječ najpoznatijih ekonomiskih, gospodarskih, bankovnih i drugih stručnjaka kada se analizira ono što nas čeka nakon koronakrize. Najave su da će nas inflacija baš onako tresnuti, kao nikada! A što bi to trebalo značiti, možda je najbolje izrekao Ronald Reagan, nekadašnji predsjednik SAD-a: "Inflacija je vješta kao džepar, zastrašujuća kao provalnik i smrtonosna kao plaćeni ubojica."
TISKAJU SE MILIJARDE
Kako bismo uvidjeli što bi to i kako moglo pogoditi čovječanstvo, valja pogledati zastrašujuće brojke koje se objavljuju u svjetskim medijima. Tako je, tvrde, tijekom koronakrize tiskano nekoliko tisuća milijardi dolara, a globalni je dug povećan za vrtoglavih 20.000 milijardi dolara i tako prvi put premašio ukupnu svjetsku proizvodnju. Iz uglednog The Economista doznaje se kako su, primjerice, u prvih šest mjeseci 2020. Američke federalne rezerve - FED, tiskale 3000 milijarde dolara, čime je ukupna vrijednost bilance FED-a bila 7000 milijardi dolara. O koliko je velikom iznosu tiskanog novca riječ, mnogo jasnije svjedoči podatak da on čini gotovo trećinu ukupnog američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji iznosi 21.500 milijardi dolara. Uza sve te fantastične brojke, valja dodati kako nije samo FED bio institucija koja je tijekom koronakrize vodila takvu monetarnu politiku. Koronakriza, koja je napala ponajviše gospodarstvo, natjerala je na to i ESB - Europsku središnju banku, koja je natiskala oko 2000 milijardi eura, čime je novčana masa u eurozoni prošle godine porasla za više od deset posto. Novac je tiskala i Kina i još neke države. Naravno, one bogate, jer samo one mogu imati taj privilegij. Siromašni postaju pak još siromašniji, jer tu ne vrijedi ona Voltaireova: "Kada je riječ o novcu, onda su svi iste vjere." A zna se da su vlade u zemljama diljem svijeta reagirale financijskim injekcijama bez presedana. Upumpavale su do sada neviđene količine novca u sve moguće pakete pomoći i podjele novca građanima koji su u vrijeme koronakrize ostali bez posla i gospodarstvenicima koji nisu mogli raditi. A sve se financiralo novim zaduživanjem, ili, kod onih koji to mogu s pozicije moći, i dodatnim tiskanjem novca.U konačnici rezultat je da boli glava. Jer zbog svega ukupni je globalni dug dosegnuo čak 125 posto BDP-a, ili, ako nekom to ljepše zvuči, 125 posto svega što su svi Zemljani i sve njihovo gospodarstvo stvorili u jednoj godini. A pandemija je dodatno posve razgolitila problem koji se ne rješava desetljećima, a to je rastuća nejednakost. Nedostatak novca pak utječe na svjetsku pandemiju gladi, čak i u zemljama gdje je hrana dostupna. Jer zbog prekinutih dobavnih lanaca dolazi do propadanja tisuća tona robe. K tomu, inflacija pojeftinjuje novac i jedna je od najnegativnijih ekonomskih pojava. A novac će se tiskati i dalje. Joe Biden, novi američki predsjednik, tako je najavio program tzv. kvantitativnih olakšica od 1900 milijardi dolara, a što ekonomski stručnjaci narodski nazivaju - tiskanje novca.
KAKO VRATITI DUGOVE?
Prognoze pak kažu kako će do kraja godine bilanca FED-a dostići velikih 10.000 milijardi dolara, a prije koronakrize to je bilo na razini od 4000 milijardi dolara. Budući da se na razne načine u sustav upumpava golema količina novca mnogi stručnjaci misle kako bi s krajem koronakrize moglo doći do inflacije mnogo većih razmjera no što se vjerovalo. A onda se postavlja pitanje tko će vratiti te silne bilijune. Glavna ekonomistica Svjetske banke Carmen Reinhart usporedila je borbu protiv korone s ratom. "Prvo i najvažnije, kada ste u ratu, brinete se kako ćete pobijediti, a potom kako ćete platiti dug. U sljedećim godinama dosta ćemo se brinuti o tome." A Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, nudi i neku vrstu rješenja zauzimajući se za "ciljanu inflaciju koja je vjerodostojna i koju će građani razumjeti". Čini se ipak kako će građani najbolje razumjeti inflaciju po snazi kućnog budžeta, prema onom što imaju u džepu i što i koliko za to mogu kupiti.