U vezi s bolesti, neka vam bude navika pomoći - ili bar ne učiniti dodatnu štetu - reče još davno najpoznatiji antički liječnik Hipokrat. Ali, bez obzira na to što svijet juri naprijed u svim mogućim područjima, pa tako i u medicini, još uvijek postoje oni koji ne vjeruju ni Hipokratu, a ni medicini. I nije im dovoljno što sami sebe uvjeravaju u razne teorije urote, nego ludosti i neistine šire poput zaraze diljem svijeta boreći se protiv cijepljenja. U tom sljepilu ne zanimaju ih najnoviji alarmantni podatci kako je u svijetu do sada od koronavirusa umrlo više od dva milijuna ljudi, a da ih je zaraženo 94 milijuna. Ne žele dozvati svijesti i pameti kako je zbog nepostojanja cjepiva jedna od najgorih pandemija gripe u povijesti čovječanstva - španjolska gripa, 1918. i 1919. godine ubila 20 milijuna ljudi, što je znatno više nego što ih je poginulo tijekom Prvoga svjetskog rata.

Vjerojatno je i da se ne bi naklonili Edwardu Jenneru, britanskom liječniku koji je otkrio cijepljenje i 1796. proveo prvo cijepljenje protiv velikih boginja, od kojih je samo u 20. stoljeću umrlo oko 300 milijuna ljudi! Zanimljivo, posljednje žarište velikih boginja u svijetu, u Somaliji, iskorijenio je 1977. zagrebački stručnjak, dr. Drago Mađarić. A zahvaljujuči programu cijepljenja, koji je vodila Svjetska zdravstvema organizacija - WHO, velike su boginje 1979. službeno iskorijenjene u cijelome svijetu. Mogu li si oni koji ratuju s cijepljenjem zamisliti sliku svijeta da tada, kao i poslije, cjepiva protiv raznih zaraznih bolesti nije bilo? Kamo bi nas odvelo "učenje" negatora suvremene medicine i znanosti, koji žive u zabludi da je cijepljenje protiv zaraznih bolesti potpuno nepotrebno, da cjepiva protiv dječjih zaraznih bolesti izazivaju autizam i druge probleme? I kako bi izgledao svijet da nema cjepiva, jednog od najvećih postignuća u medicini, i zdravstvenog programa cijepljenja?Podsjetimo kako je, prema definiciji WHO-a, cijepljenje stvaranje imuniteta na umjetni način, unošenjem tvari, npr. mrtvih uzročnika bolesti, kako bi naš imunosni sustav proizveo protutijela na određenog uzročnika bolesti. A kada se stvori vlastita obrana, dolazi do potpune eliminacije zaraze, ili ako ona već postoji, lakše se liječi i brži je put do zdravlja. Znanstveno je dokazano da bi bez cijepljenja svake godine desetci tisuća djece ostali nepokretni zbog dječje paralize. Zbog meningitisa mnogi bi imali trajno oštećenje mozga, a zbog rubeole desetci bi tisuća novorođenčadi postali mentalno retardirani. I hripavac bi ubio na tisuće djece, a oko četiri milijuna djece svake bi godine dobilo ospice, a na tisuće bi djece umrlo. A zahvaljujući cijepljenju protiv deset čestih bolesti u zemljama nižih i srednjih prihoda od početka stoljeća spašeno je čak 37 milijuna dječjih života. Znanstvenici pružaju i dokaze kako bi se već do 2030. taj broj mogao udvostručiti. Od 2001. cjepiva su spasila život gotovo 20 milijuna djece u 73 najsiromašnije zemlje svijeta, a samo cjepivo protiv ospica zaslužno je za 20 milijuna izbjegnutih smrti, ali na globalnoj razini. A bez pristupa određenim cjepivima, koja štite od ospica, rotavirusa, HPV-a, hepatitisa i drugih bolesti, izgledi da će djeca u tim zemljama rođena 2019. umrijeti prije petog rođendana bili bi čak 45 posto veći, tvrde znanstvenici. Posebno je važno što je razlika u zdravstvenom smislu između cijepljenih i necijepljenih osoba vidljiva i u odraslih. Nove projekcije pokazuju da će smrtnost djece koja su rođena u tim državama 2019. godine i cijepljena su protiv navedenih bolesti u starijoj i odrasloj dobi biti 72 posto niža.Nije stoga čudno što su znanstvenici iz Kraljevskog koledža u Londonu u središte svoje studije stavili visoku razinu procijepljenosti u svijetu i posebno program cijepljenja u zemljama nižih i srednjih prihoda. Iako su u studiji objavljenoj u Lancetu, jednom od najstarijih i najpoznatijih svjetskih medicinskih časopisa, naglasili kako je izračunavanje spašenih života cijepljenjem nezahvalan i nesavršen posao, ipak su pokušali. Riječ je o najvećoj dosad provedenoj studiji, koja se temelji na programima cijepljenja protiv virusa hepatitisa B, hemofilusa tipa B (bakterije koja je uzrok meningitisa u djece), humanog papilomavirusa, japanskog encefalitisa, ospica, rotavirusa, rubeole, žute groznice, meningokoka i pneumokoka.Šesnaest neovisnih istraživačkih skupina primijenilo je različite modele za svaki od tih patogena i rezultati pokazuju da će u životnom vijeku osoba rođenih između 2000. i 2030. godine cijepljenjem protiv njih biti spriječeno 120 milijuna smrti. Od toga 96 milijuna otpada samo na cjepiva protiv ospica i hepatitisa. Zato se zauzimaju za širenje dostupnosti cjepiva, posebno novih. Da cjepiva budu dostupna doslovno svima, smrtnost bi se smanjila na najmanje brojke. Tako bi se s povećanjem procijepljenosti djevojaka protiv HPV-a spasilo više njihovih života nego bilo kojom drugom aktivnosti. A liječnici tvrde da bi bilo moguće potpuno pobijediti rak maternice, i to do kraja stoljeća, kad bi se protiv HPV-a cijepio dovoljan broj mladih. No kada bi se ljudi prestali cijepiti, mnoge od bolesti i s njima povezane epidemije mogle bi se vratiti. Zato treba vjerovati znanosti, a ne šarlatanima, jer kao što reče Mahatma Gandhi: "Zdravlje je istinsko bogatstvo, a ne komadići zlata i srebra."