Unatoč svim dosadašnjim istraživanjima, nije poznato je li krapinski pračovjek u vrijeme kamenog doba smišljao darove i je li koga i kako darivao. Ali sigurno je od prapovijesti da su se darovi prinosili raznim božanstvima kako bi se dokazalo obožavanje, odanost, ali i žrtva, sve do današnjih vremena.

Podsjetimo i da su se u starom Rimu, u doba antike, darovale pozlaćene jabuke ili orasi. A sve to znači kako je darivanje davna potreba čovjeka, da je to jedan poseban način komuniciranja koji je određen civilizacijski, pa se i održao do današnjih dana, kada se govori o fenomenu, kulturi, pa i bontonu darivanja. A prosinac je mjesec kada se na svakom koraku, pa i sada u koronakrizi, vidi da ljudi najviše kupuju, da se najviše traže pokloni za blagdane. Euforija darivanja, marketing koji nam se uvlači i pod kožu, blještavi trgovački centri kao reprezentanti tog sve prisutnijeg fenomena konzumerizma, često uzimaju iz ionako tankih džepova i posljednju lipu. Pa i ako nećemo naći poklon u tim šarenim i blještavim dućanima, budimo sigurni da će on naći nas. Ali u toj potrošačkoj histeriji i navali na darove kao da se izgubio stari tradicijski običaj kada se darovalo umjereno od srca, a sada se redovito troši iznad vlastitih mogućnosti. Naime, malo tko mari za onu iskrenu i duboku Majke Tereze: "Nije stvar u tome koliko darujemo, već koliko ljubavi posvećujemo darivanju." Darivanje se na neki način u nas pretvorilo u natjecanje - tko će kupiti skuplje, kao da su se i Hrvati zarazili virusima bogatstva koje diljem svijeta već dugo šalju oni koji leže na milijunima. Kao da i mi gledamo kroz naočale od 14-karatnog zlata i dijamanata koje je moguće kupiti za sitnih 120 tisuća kuna. Možda su se javili i kompleksi kada znamo da je san mnogih ženskih srdaca Brad Pitt kupio bivšoj supruzi Jennifer Aniston jahtu od 50 metara za šest milijuna dolara. A prije su ju posjedovali Elizabeth Taylor i Richard Burton. No ako se nismo ni u šali poveli za ovakvim svjetskim uzorima, ipak smo skloni pojam vrijednosti u darovima, kao i u mnogo čemu, vezati uz novac. Tako skupi darovi ponekad šalju lošu poruku jer se želi drugima kroz novac pokazati svoju moć. Mnogi nisu naučili ili nisu nikada ni znali što su prave vrijednosti poklona. Istraživanje je tako pokazalo da je većina uvjerena kako treba birati darove koji će se svidjeti onima kojima su namijenjeni. No isto je istraživanje utvrdilo suprotno – ljudi cijene kada dar odražava onog tko ga poklanja. Uz to, nije nikako bitan skupi dar, već ono što smo kao emociju i naklonost pokazali prema osobi koju darivamo. Poklonom iskazujemo osjećaj da nam je do nekoga stalo, da mu želimo zahvaliti za sve što nam je podario, uzvratiti mu ljubav. Zato je baš ljubav taj ključ za odabir najboljeg poklona. A ljubav se, znamo, ne može kupiti, pa je i darivanje bez nje besmisleno. Ljudi vole darivati i biti darivani, među ostalim i zato jer pokloni pomažu u uspostavi boljih odnosa s drugima. Uz to studije su dokazale kako ljudi osjećaju mnogo veću sreću kada troše na druge. Tako je jedno istraživanje provedeno na više od 3000 ispitanika pokazalo da se poklanjanjem 28 posto ispitanih osjeća emocionalno toplije, a njih 22 posto iskazalo je da su manje depresivni. Osjećaj sreće prigodom darivanja, tvrde znanstvenici, smanjuje stres i donosi sreću. Dodaju da ljudi koji su skloni darivanju šire oko sebe optimizam koji u konačnici produžava i život.Studija Sveučilišta Wisconsin pokazala je pak kako su oni koji daruju sretniji i na poslu. A da velikodušnost dugoročno uvijek pobjeđuje sebičnost pokazala je studija Sveučilišta Pennsylvania. Istraživanje Sveučilišta Buffalo dokazalo je vezu između davanja i manjeg rizika od prijevremene smrti. Znanstvenici vjeruju kako velikodušna priroda potiče optimizam kod ljudi, koji je pak važan faktor u obrani od bolesti. Veliko europsko istraživanje pokazalo je da oko 45 posto muškaraca i 32 posto žena priznaje da im nedostaje ideja za kupnju poklona i da nisu sigurni jesu li izabrali pravi dar. Muškarci se češće od žena odlučuju za skuplji božićni dar i potrošit će u prosjeku 125 eura više. Na vrhu liste onih koji kupuju skuplji dar od 315 eura je 35 posto Britanaca i 31 posto Šveđana. Najskuplje darove 52 posto Europljana kupuje za partnerice dok Europljanke to čine u 39 posto slučajeva, a 33 posto ih daje djeci. Europljani troše pažljivo, pa njih 71 posto sebi određuje koliko smije najviše potrošiti na darove. Kod štedljivih Nijemaca ta je brojka čak 86 posto.A kad je riječ o prekomjernoj potrošnji, ona je najveća kod Talijana - 41 posto, a najmanja kod Šveđana, 17 posto. Muškarci češće daruju praktične poklone i više razmišljaju o troškovima, a žene radije daruju i primaju poklone koji imaju emocionalno značenje. No postoje i oni, poput Vladimira Voronina, bivšeg predsjednika Moldavije, koji se prilikom izbora poklona odlučivao na simboliku. Zato je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu darovao krokodila, koji je značio da ruski predsjednik nikada ne odustaje.