Prošlo je mnogo godina otkako je možda i najveći fizičar svih vremena Albert Einstein rekao: “Danas više no ikad sudbina čovječanstva ovisi o tome kakve je moralne snage sposobno stvoriti.” A čovječanstvo, čini se, nije mnogo naučilo jer je na raznim područjima stvaralo i stvara nakaze koje ne prezaju ni pred čim kako bi udarile čak i na one koji se brinu o zdravlju čovjeka i bore se protiv svih mogući bolesti i pandemija.

Nisu im sveti ni liječnici ni zdravstveni radnici koji izgaraju i doslovce se ruše pod maskama i vizirima na prvoj crti bojišta protiv koronavirusa. Jer, kako inače objasniti sve učestalije i sve opasnije sulude cyber napade svih mogućih hakerskih kretena, koji su fokusirani na farmaceutsku industriju i posebno na one koji se trude ne bi li što prije pronašli efikasno cjepivo protiv COVID-19. Najnoviji napad od prošle srijede otkrila je Europska agencija za lijekove (EMA), koja odobrava lijekove, medicinske uređaje i cjepiva za EU, a cijeli slučaj istražuje policija. Tijekom napada na EMA-u hakirani su dokumenti povezani sa zahtjevom za odobrenje Pfizer/BioNTechova cjepiva protiv COVID-19, objavio je Pfizer, a u objavi se kaže kako ne znaju koji su osobni podaci hakirani, ali da srećom ni sustav BioNTecha niti Pfizerov nisu oštećeni tijekom tog incidenta. EMA je pak obavijestila kako ne može iznositi dodatne informacije dok je istraga u tijeku. Detalji će se objaviti u dogledno vrijeme. “Bili smo meta kibernetičkog napada u posljednjih nekoliko tjedana”, kazala je tek Emer Cooke. Sasvim dovoljno da se svijet, onaj njegov normalan dio, zabrine hoće li kao novogodišnji poklon ipak doći spasonosno cjepivo protiv koronavirusa. Ili suludi hakeri mogu možda ostvariti svoj naum i počiniti zločin protiv čovječanstva.Strah se javlja i zbog činjenice što su se kibernetički napadi na zdravstvene ustanove silno pojačali tijekom pandemije COVID-19. Bezočni hakeri iz redova špijuna pa do kriminalaca nastoje doći do najnovijih spoznaja o znanstvenim postignućima na planu cjepiva. Žele prekinuti utrku istraživača diljem svijeta za cjepivom, a oni su uložili velika sredstva i sve moguće resurse, svjesni da o njihovu uspjehu ovisi zdravlje, pa tako i sva dobra cijeloga planeta. Žele se što prije spasiti ljudski životi. No bande hakera nemaju empatije, njih zanima kako bi lopovskom prečicom profitirali od mukotrpnog i skupog istraživačkog rada drugih. A znaju da imaju u rukama sve opasnije oružje - cyber napade. Tako su i čim se pojavila informacija kako su istraživanja pokazala da se cjepivo AstraZenece i Oxforda pokazalo visoko učinkovitim, da će biti jeftinije od konkurencije i da su ga počele naručivati mnoge zemlje odmah napali. Odlučili su se za napad na ljude koji rade na cjepivu u AstraZeneci. Poslužili su se lukavstvom, pa su zaposlenicima slali lažne mailove s unosnim ponudama za posao, a mailovima su dobili pristup računalima onih koji rade na cjepivu. Hakeri luđaci imaju i kontinuitet jer su sredinom studenoga napali sedam poznatih proizvođača cjepiva u Kanadi, Francuskoj, Indiji, Južnoj Koreji i SAD-u. Kao napadači su navedene hakerske grupe iz Rusije i Sjeverne Koreje. Sve su navodno u vezi s državnim službama. U listopadu je napadnut japanski laboratorij za cjepiva. Bezobzirni hakeri ne napadaju samo istraživačke institute nego i bolnice i druge zdravstvene ustanove, pa čak i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO).Da je riječ o pravom sijanju straha u ofenzivi hakera cijeloga svijeta na medicinske ustanove govori i podatak da je u posljednje tri godine napadnuto više od 93 posto takvih ustanova, a 50 posto njih i više od pet puta! Uopće, cyber napadi su u velikoj ekspanziji i ove godine ih je 238 posto više nego prošle. Prema IBM-ovu izvješću za 2020. godinu, zdravstvene kompanije pretrpjele su najveće sigurnosne proboje u posljednjih šest godina. Procjenjuje se da je 13 posto tih napada djelo neprijateljskih vlada. Tako tajne službe SAD-a, Kanade i Velike Britanije u zajedničkom priopćenju kažu da su ruski hakeri odgovorni za napade na organizacije koje su povezane s razvojem cjepiva protiv korone. Podsjeća se da su hakeri povezani sa Sjevernom Korejom, Iranom, Vijetnamom, Kinom i Rusijom bili optuživani za pokušaj krađe informacija o virusu SARS-CoV-2 i mogućem liječenju. Naravno, Rusija to službeno odbija.U svom sijanju zla hakeri kriminalci ne pokazuju etičke granice, pa će i dalje napadati tamo gdje je čovječanstvo ranjivo. Neki sigurnosni stručnjaci zagovaraju kako bi na napade na medicinske ustanove i one koje istražuju lijek ili cjepivo, trebalo odgovoriti silom. Po njima je na djelu hladni rat, i to mnogo opasniji jer cyber napadi predstavljaju izravan rizik za živote pacijenata. Zajednica kibernetičke sigurnosti upozorava da i Ženevska konvencija u ratnim pravilima kaže da se ne napadaju medicinske ustanove i vozila s oznakom Crvenog križa. Tvrde da će se svim silama i znanjem suprotstaviti bandama hakera. No, s koliko uspjeha, teško je reći, budući je velika istina u riječima Andrea Malrauxa, francuskog pisca i državnika, koji reče: “Osnovni je problem u tome što naša civilizacija, koja je civilizacija strojeva, može čovjeka naučiti svemu osim kako da bude čovjek.”