Pandemija koronavirusa ubija bez milosti ljude diljem svijeta, a do sada je već više od milijun i 500 tisuća mrtvih, a u europskim zemljama oko 430 tisuća. Ali monstrum COVID-19 ubija i sve što je u vezi s čovjekom. Udara globalno diljem svijeta. Nemilosrdno ubija gospodarstvo, kulturu, sport…, sve što je na putu. Mnoge zemlje, i one bogatije, teško se nose s koronakrizom, a da se o slabije razvijenim zemljama niti ne govori.

Kako su objavili iz UN-a, pandemija koronavirusa do kraja ove godine mogla bi udvostručiti broj ljudi koji imaju otežan pristup hrani na 270 milijuna. Brojni Amerikanci žive u siromaštvu, a u New Yorku, jednom od najbogatijih gradova svijeta, redovi su pred sve brojnijim pučkim kuhinjama, a procjene su da je u lovu na hranu čak dva milijuna građana! Zbog korone potražnja za hranom u nekim kuhinjama skočila je i za 500 posto. Pomoć za nezaposlene, prema posljednjim podacima, u SAD-u je zatražilo čak 44 milijuna ljudi. Stravično je u siromašnim zemljama Latinske Amerike, južne Azije i Afrike. Korona je tu odnijela manje života, ali gospodarska je šteta već sada nemjerljiva. Nema turizma, međunarodnog prometa, stranih investicija. Korona udara i po Europi. Dijele se otkazi naveliko - Lufthansa 22.000, Renault 15.000, British Airways 12.000… U rujnu je u EU-u bez posla bilo 15,99 milijuna građana, od čega njih 13,612 milijuna u eurozoni, za 1,811 milijuna više nego u rujnu 2019. Da se sve teže živi pokazuje istraživanje među građanima susjedne Austrije, gdje rezultati kažu da čak 38 posto Austrijanaca, ili njih 2,5 milijuna, osjećaju posljedice koronakrize.Nimalo ne čudi onda kada diljem zemaljske kugle čovjek postavlja ista, ili slična pitanja. Kakav nas svijet čeka nakon pandemije koja je paralizirala svijet? Kako će se živjeti, tko će najviše izgubiti? Hoće li šačica bogataša postati još bogatija, a sirotinja još gladnija? I pitanje svih pitanja - kada će i kako okončati pandemija, kada će konačno ovo ludilo prestati? Iako je to “novo normalno” postalo nužnost, ono je zabrinulo baš svakog čovjeka na planetu, posebno onog koji je i prije koronakrize teško živio s teretom niza problema na plećima. Iako nam u ušima zvoni rečenica čuvenog američkog radijskog voditelja Paula Harvey, kojeg je tjedno slušalo više od 24 milijuna ljudi, kako se u “vremenima poput ovih dobro prisjetiti da su uvijek postojala vremena poput ovih”, ipak je istina crna, baš kako je objavio Imperial College, istraživačko sveučilište u Londonu, da “nijedna javna zdravstvena intervencija s tako razarajućim učincima na društvo dosad nije tako dugo opstojala”. Nejasno je kako će stanovništvo i društvo reagirati. Brojke koje govore o gubicima u gospodarstvu najbolje ilustriraju situaciju. Samo karantena od mjesec dana u jednoj bogatoj Njemačkoj koštat će gospodarstvo te zemlje oko 19,3 milijarde eura, a najviše će izgubiti ugostitelji, oko 5,8 milijardi. No, za razliku od mnogih Njemačka to može vrlo brzo nadoknaditi, jer globalni stručnjaci kažu da će baš ona izići kao najveći pobjednik u postpandemijskom svijetu. Ne čudi ni to što su mnoge zemlje tijekom pandemije usvojile verzije njemačke subvencije “Kurzarbeit”. Radnici se zapošljavaju prema smanjenom radnom vremenu i plaćaju, a vlada nadoknađuje dio manjka u plaćama, a to je teško oko deset milijardi eura.No, neki iz ove krize neće lako isplivati. Strašan pad doživljavaju tzv. zemlje na pragu industrijskog razvoja. MMF je utvrdio kako je njihov oporavak upitan. Procjene su kako su već već u ranoj fazi pandemije iz tih zemalja povuklo više od 100 milijardi dolara stranog kapitala. Stručnjaci MMF-a kažu da će industrijske zemlje možda izgubiti jednu do dvije godine, a zemlje u razvoju i zemlje na pragu industrijalizacije mogle bi izgubiti cijelo desetljeće. S druge strane bogate zemlje postat će još bogatije, ekstremno bogati još moćniji, jer će ih kriza ojačati. Naravno, na račun onih siromašnijih. Moody’s je napravio analizu koja kaže da će nakon pandemije uredi zastarjeti kao nekada pisaće mašine. Jer dok ugostiteljstvo i promet propadaju, gotovo da ne trpe IT, telecomi, mediji, farmaceutika, jer se za njih poslovi mogu raditi od kuće.Daljinska će ekonomija tako preživjeti i najvjerojatnije još unaprijediti rad na daljinu. Dokazano je da je rad od kuće moguć i isplativ. Jednako tako sve će se više učiti i studirati od kuće, ali i rješavati brojni administrativni poslovi. Rad od kuće postat će “novo normalno”, posebno kroz prizmu razvijanja 5G mreža, koje će omogućiti komunikaciju s bilo koje točke planeta. Sve će promjene ubrzati i umjetna inteligencija, pa će krenuti besposadni automobili, kamioni, roboti koji nose pošiljke i hranu. Stručnjaci predviđaju da će zdravstvena kriza, koja je stvorila i ekonomsku, na neki način oblikovati svijet deglobalizacijom, većom ulogom države s jačanjem nacionalnih politika i socijalne solidarnosti. Nećemo se još tako brzo niti rukovati, a niti ljubiti, a živjet ćemo na odstojanju i nitko ne zna koliko dugo pod maskama. Cjepiva bi, pokažu li se učinkovitima, mogla nešto promijeniti. A dok to čekamo utješimo se lijepom mišlju Eleanor Roosevelt, bivše prve dame SAD-a: “Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova”.