Europa opet živi u strahu i na udaru terorizma. Četiri su osobe poginule u terorističkom napadu u Beču, a 17 ih je ozlijeđeno. Napadač je Kujtim F. i samo mu je 20 godina, ima kriminalnu prošlost i nekoliko kaznenih prijava. Bio je osuđen na zatvorsku kaznu od 22 mjeseca, ali je pušten u prosincu 2019. Prije krvoprolića zakleo se na vjernost novom vođi terorističke vojske Islamske države. Prije toga napadi kod Pariza i u Nici. Francuskom profesoru, koji je učenicima nedavno pokazivao karikature proroka Muhameda, prerezao je vrat nedaleko od škole u okolici Pariza 18-godišnjak. Francuska se još nije oporavila od toga, kada je u crkvi u Lionu terorist uzvikujući "Allahu Akbar" ubio nožem troje ljudi, uključujući i ženu kojoj je odrubio glavu.

Islamofašizam opet na djelu, rekli su uglas političari, i najavili još oštriju borbu protiv terorizma. U posljednjih pet godina u Francuskoj je bilo 17 zločina koji su označeni terorističkim. Bilo je i onih koji su ustvrdili kako su najnoviji na neki način inspirirani činjenicom kako će se za koji dan u Parizu suditi četrnaestorici zbog masakra novinara satiričkog magazina Charlie Hebdo, u siječnju 2015., policajke i talaca u židovskom supermarketu, za što su odgovornost preuzeli Islamska država i Al-Kaida. Najsmrtonosniji je bio masakr u pariškoj koncertnoj dvorani Bataclan, u studenome 2015., kada je napadač ubio čak 130 osoba. A sada se, nakon zatišja i novih krvavih događaja, kada se prijeti Europi i njezinoj slobodi, postavlja niz pitanja. Jesu li ovo samo pojedinačni slučajevi ekstremista, ili je riječ o nekom konkretnijem planu, jer je poznato kako unatoč mnogim porazima ISIL nije mrtav, nego je svoje krakove spustio na europsko tlo. Koliko smo zapravo svi u njoj, pa tako i u Hrvatskoj, sigurni? Kako se Europa može boriti protiv terorizma, ekstremizma i radikalizacije u društvu?Nije zgorega podsjetiti na neke podatke kako bi nam slika o opasnosti bila jasnija. Tako su u Austriji prošle godine uhićene 43 osobe povezane s džihadističkim terorizmom, iako se u u toj zemlji prošle godine nije dogodio nijedan teroristički napad, dok je diljem EU-a bilo 119 napada. No, mediji su upozoravali kako Austrija postaje mjesto gdje se okupljaju džihadisti s Balkana i Kavkaza, i tvrde kako su zatvori legla radikalizacije. U zatvorima postoje sigurnosne rupe, pa je prošle godine zaplijenjeno više od 1000 ilegalnih mobitela, čak 720 više nego godinu ranije. Neki tako imaju vezu sa simpatizerima IS-a, a jedan je iz zatvora čak slao i fotografije na kojima u ćeliji stoji ispred crne zastave IS-a. Da nešto valja mijenjati govori i podatak Centra za proučavanje terorizma (CAT) prema kojemu 60 posto zatvorenika u Francuskoj, koji su osuđeni zbog djelovanja u ratnim zonama, ponovno počini zločin nakon odsluženja kazne. Da islamistički terorizam predstavlja još uvijek opasnost za Europu govori i podatak njemačkih vlasti kako u toj zemlji mogu računati na oko 30.000 ljudi, a većina od oko 12.000 dolazi iz salafističkog spektra, koji još uvijek predstavlja okosnicu za nasilni džihadizam. S 1. rujna 2020. njemačke su sigurnosne službe označile 627 osoba kao potencijalnu terorističku prijetnju, a još ih je 500 koji bi mogli poticati, ili podržati počinjenje terorističkih napada.Sve to govori da, iako su Al-Kaida i Islamska država, koje su odgovorne za najgore terorističke napade u posljednja dva desetljeća, izgubile moć kao globalne organizacije, teroristička opasnost za Europu nije prestala. Jer na sceni su pojedinci na tragu njihove ideologije smrti, koji su spremni ubijati za njih. Valja reći i da IS i dalje regrutira teroriste i na Balkanu i to baš mlade ljude, na što podsjećaju njihova imena kao Al-Bosni, Ali-Kosovi, Al-Albani, a njihovi tragovi također stižu do Beča i drugih gradova. U Europi živi velik broj islamskih useljenika koji, kao i njihova djeca, imaju državljanstvo EU-a. Tisuće djece i žena s EU državljanstvom još se nisu vratili u svoje zemlje. A djeca su tamo od rođenja, pa su kroz logore i sirotišta radikalizirana i potencijalna su opasnost za Europu po povratku. Uz pandemiju, sve jači desni i lijevi ekstremizam te povratak islamskog terorizma, ozbiljne su prijetnje miru i stabilnosti. Zato Europa, kao i Hrvatska koja je njezin dio, moraju biti zabrinuti, jer nitko više nije siguran. Europa plaća ceh jer se nekako uspavala na svojim temeljima ljudskih prava i sloboda, imajući na tom planu prevelike liberalne okvire. A sloboda nije za svakoga, posebice ne za one koji su uime bilo kojeg boga na svijetu spremni ubiti nevine ljude.Zato se teroristički napadi ne smiju povezivati s islamom kao religijom, jer u Kuranu piše: “Onaj tko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijeli svijet”. No, Europa mora oštro odgovoriti na zaštitu svoje svetinje - slobode. Ne smije biti sigurnosnih propusta kao u slučaju Beča. Liberalni pravni poredak mora konačno pokazati snagu nad nasiljem i terorom. U svemu se i islamski svijet treba pridružiti Europi, jer nije riječ samo o europskom, nego o globalnom problemu. Tajne službe zemalja EU-a morale bi međusobno dijeliti informacije, a sigurnosne službe pokazati zube.