Koronavirus, sve veća izolacija, sve manje kontakata među ljudima, sve češće zatvaranje u četiri zida i sve manje komunikacije uopće postaju nasilu naša navika i dio naše svakodnevice, koju je ponekad jako teško razbiti i s njom se nositi, pa se sve više ljudi u svijetu i u nas počelo oslanjati na alkohol kao sredstvo koje će im pomoći da se lakše nose sa stresom i anksioznošću koju im stvara pandemija.

Zbog toga sve više stručnjaka iz tog područja upozorava da će koronavirus i izolacija stvoriti nove alkoholičare. Kažu i kako se pravi vrhunac maliganske krize može očekivati kada dođe vrijeme u kojem će biti posve jasna ekonomska cijena pandemije. Neki psiholozi, sociolozi, liječnici i drugi znanstvenici govore i o najcrnijem scenariju, prema kojem nakon pandemije korone dolazi epidemija alkoholizma. Jer jednom usvojene navike ispijanja raznog alkohola koje su produkt borbe protiv COVID-19, postaju ovisnost koje će se biti jako teško riješiti. Sve to stručnjaci osnažuju posljednjim podatcima, prema kojima neke društvene grupe pokazuju alarmantne uzorke kada je riječ o ispijanju alkohola u vrijeme koronakrize. Očito su mnogi krenuli prema onoj poznatoj Georgea Bernarda Shawa, irskog dramatičara, koji je rekao: “Alkohol je anestezija koja nam pomaže da izdržimo operaciju zvanu život.” To potvrđuje i novo istraživanje koje je provela neovisna dobrotvorna organizacija Drinkware. Podatci govore da je 22 posto odraslih pilo više alkohola u karanteni, ali ta je tendencija još izraženija među tinejdžerima mlađim od 18 godina te mladim osobama u 20-im godinama.Stručnjaci koji su provodili istraživanje iskazali su zabrinutost zbog činjenice da bi se za znatan broj ljudi karantenska razina pijenja mogla ukorijeniti i postati navika koju je potom jako teško slomiti. Upozoravaju kako nisu u pravu oni koji tvrde da će se količina ispijanja alkohola tek tako smanjiti kada se svijet vrati u normalno stanje. A kada se pretjerano pije, to donosi i razne zdravstvene posljedice, psihičke i fizičke, kao i povećanu toleranciju na alkohol, što može dovesti do ovisnosti o alkoholu. Osim što alkohol ubija imunitet, koji je silno važan u borbi protiv COVID-19, izolacija i pretjerano pijenje povećavaju i rizik od samoubojstva. Zanimljivo je i to da su ljudi iz cijeloga svijeta posegnuli za alkoholom jer su se u vrijeme pandemije pojavili neki mitovi i stručno nedokazane vijesti da pijenje alkohola uništava koronavirus, da dezinficira grlo i usnu šupljinu te da pivo, vino i ostale vrste alkohola poboljšavaju imunitet i povećavaju otpornost na virus. A to je daleko od istine. Zbog te antireklame u borbi protiv koronavirusa alkoholom morala je reagirati i Svjetska zdravstvena organizacija - WHO, s porukom da su to neistine i da bi alkohol najbolje bilo potpuno izbjegavati kako se ne bi ugrozio imunitet i druge izložilo riziku. Iz WHO-a su poručili i da treba izbjegavati alkohol kao socijalni povod pušenju i obrnuto. Jer je pušenje povezano s kompliciranijim i opasnijim napredovanjem bolesti COVID-19. Upozorili su i kako velika konzumacija alkohola u svakog čovjeka pojedinačno prouzročuje drukčije ponašanje, a u nekih i izrazito agresivno ponašenje, posebno opasno u vrijeme kada su ljudi izloženi dugotrajnijem zajedničkom boravku na malom prostoru.No unatoč svim apelima, prezentiranim istraživanjima i upozorenjima, mnogim je ljudima diljem svijeta alkohol jedini odgovor u borbi s izolacijom i koronavirusom. O tome svjedoči niz ponekad i zastrašujućih podataka. Kada je ruski predsjednik Putin poslao cijelu naciju na kolektivni odmor radi sprječavanja širenja koronavirusa, prodaja votke skočila je za 65 posto! I to u zemlji koja više nije prva u svijetu po ispijanju alkohola, i to u godini kada je u svibnju bilo 35 godina od donošenja drastičnih mjera za borbu protiv konzumacije alkohola, tzv. suhog zakona. Na čelu po ispijanju alkohola našla se Bjelorusija s 14,4 litre godišnje potrošnje čistog alkohola po stanovniku, prema podatcima WHO-a. A njezin predsjednik Lukašenko je u svezi s koronavirusom savjetovao zemljacima: “Votku ne bi trebalo koristiti samo za pranje ruku. Za ubijanje virusa morali biste piti bar 40 do 50 grama ekvivalenta čistog alkohola, ali ne tijekom radnog vremena.”I drugi podatci govore kako ljudi potežu iz boca i čaša mnogo više u vrijeme korone. Prodaja alkohola u Finskoj je u travnju skočila za 23 posto u odnosu prema godini prije, pokazuju statistički podatci. U SAD-u je prodaja alkohola skočila za nevjerojatnih 55 posto već u trećem tjednu ožujka. I sve to unatoč tomu što sve studije kažu - ispijanje alkohola čini ljude podložnijima različitim respiratornim virusnim infekcijama, pa tako i koronavirusu. Ljudi se moraju osvijestiti i shvatiti da je možda tijekom pandemije najvažnije biti sabran i odgovoran i tako sačuvati svoje mentalno zdravlje. I čuvati se recepta američkog književnika Charlesa Bukowskog, koji reče: “Ako se dogodi nešto loše, piješ da zaboraviš. Ako se dogodi nešto lijepo, piješ da proslaviš. A ako se ništa ne događa, piješ da bi se nešto događalo.”