Teško je i nabrojiti sva zla koje je čovjek u svojoj bahatosti, gramzivosti, sebičnosti i pohlepi učinio Majci Zemlji i prirodi uopće. I uzalud su mnogi poput, njemačkog književnika Heinricha von Kleista, govorili: “Postoji izvrstan učitelj, ako ga razumijemo: to je priroda”. A čovjek, bar mnogi koji koračaju svijetom, nisu razumjeli i nisu svjesni da Majka Zemlja, zvana i planet, ne može vječno praštati, pa se ponekad oglasi svojom strašnom i ubojitom silom - požarom, poplavom, cunamijem, potresom…

Međutim, strah ulazi u čovjeka tek kada ga nešto udari, kada mu zlo pokuca na vrata, baš kao što se sada dogodilo s katastrofalnim potresom u Zagrebu. Uzalud seizmolozi i drugi stručnjaci upozoravaju kako je aktivnost Zemlje na planu potresa u posljednje vrijeme sve jača, a čovjek i ne razmišlja o potresima koji su prirodne katastrofe s najvećim brojem ljudskih života. Još su stari Egipćani govorili kako potrese izaziva smijeh boga Zemlje, ali čovjek, čini se, sve se manje boji i Boga i prirodnih katastrofa. A trebao bi, jer samo od početka 20. stoljeća prirodne su katastrofe odnijele osam milijuna života, što je u prosjeku 50 tisuća svake godine, dok je šteta oko sedam bilijuna dolara. Potresi su do sada ubili oko 2,3 milijuna ljudi, a to je oko 30 posto stradalih u svim prirodnim nepogodama. Potresi su prouzročili i 26 posto ukupnih šteta od prirodnih nepogoda.Čovjek na svakom koraku pokazuje da ne poštuje Majku Zemlju kao svoju majku koja mu sve pruža i daje. I uzalud Međunarodni dan Majke Zemlje, koji se proslavlja svakog 22. travnja, uzalud deklaracija UN-a da su Zemlja i njezini ekosustavi naš dom, uzalud studija UN-a o potrebi priznavanja i poštovanja prava Majke Zemlje u smislu prava na život biljnih i životinjskih vrsta, planina, rijeka i jezera kako ne bi bili uništeni neodgovornim ljudskim djelovanjem. Uzalud što u tim dokumentima piše kako mi, ljudi, moramo priznati Majci Zemlji i drugim živim bićima pravo na postojanje te znati da naša sloboda prestaje ondje gdje počinje razaranje i izumiranje prirode. Jer, čovjek kao da se trudi da stalno radi na onečišćenju i degradaciji planeta kao da on nije naš zajednički dom. Čovjek ubija prirodu i teško ranjava svoju Majku Zemlju, a onda se čudi kada majka postaje maćeha i udara svojim silama. Ponašajući se suludo, čovjek poput čudovišta siluje Majku Zemlju kojoj malo ili ništa ne daje, a sve uzima, i ne zna da i kad samo po njoj šeće ona drhti i podrhtava svakoga dana. Ali, čovjek to ne osjeća i ne čuje. I nije ga briga kako se i zbog njega na cijelom svijetu dogodi čak 1,3 milijuna potresa magnitude od 2 do 5,9 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici, samo njih oko 134 snage od 6,0 do 6,9, a tek poneki iznad toga. Na području Hrvatske, seizmolozi godišnje zabilježe više 10.000 potresa. Majka Zemlja je snažna, sastavljena od nekoliko slojeva - kore, plašta i jezgre. Stručnjaci će reći kako kora i gornji dio plašta čine litosferu, koja je pak podijeljena na velike tektonske ploče koje se mogu pomicati polako, ili naglo. A tim naglim pomicanjem tektonskih ploča nastaju potresi, i to kada ploče klize jedna uz drugu, kada se podvlače jedna pod drugu te kada se odmiču jedna od druge. Kada se one pomiču dolazi do oslobađanja silne energije, a potres je to jači što je više te energije oslobođeno.I kao što reče doc. dr. sc. Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, najviše energije, oko 97 posto, oslobađa se u prvom potresu, a u svim kasnijim samo oko tri posto. Slično se dogodilo sada u Zagrebu, kada je tlo stalno podrhtavalo, nakon prvog najjačeg potresa. Zagrebački potres znanstvenike nije začudio, jer već dugo upozoravaju kako je najugroženije u Hrvatskoj baš šire zagrebačko i dubrovačko područje. Zagreb je već stradao u potresu jačine 6,3 po Richteru 1880. godine, a sada ga je treslo 5,5 stupnjeva, pa stručnjaci kažu kako smo dobro prošli. Jer, potres jačine 6,3 imao bi mnoge smrtne posljedice za građane, a velika bi oštećenja pretrpjelo oko 20 posto zgrada, među njima i HNK, Most slobode, bolnice Sveti Duh, Sestre milosrdnice… Šteta bi mogla biti oko 16 milijardi eura. Jer, problem je Zagreba i Hrvatske što ima mnogo zgrada koje su građene od 1880. godine, kada je bio posljednji veliki potres u Zagrebu, pa do 1964., kada nisu postojali protupotresni propisi, i zgrade nemaju seizmičku sigurnost. Presudna je protupotresna preventiva u građevinarstvu. Iako je udare potresa teško predvidjeti, jer oni nemaju periodičnost, znanstvenici se trude ne bi li i to otkrili. Računaju tzv. povratno razdoblje potresa za određeno mjesto, nastoje izračunati neke statističke vjerojatnosti. Traže signale.Pokušava se mjerenjem emisija plina radona kao signala, pa neke kombinacije s podrhtavanjem tla koja se događaju prije većeg potresa, pa i neobičnog ponašanja životinja prije potresa. Ali, pravih odgovora koje kao tajne čuva ljuta na nas Majka Zemlja - nema. Pa možda da se u muci sjetimo velikog Goethea, koji reče: “Da, ja sam samo bludeći putnik, gost i došljak na ovoj zemlji! A zar ste vi nešto više?”. Razmislimo.