Datum objave: 7. ožujka, 2020.
Čovjek sve strelovitije leti u svijet budućnosti na krilima novih spoznaja i novih tehnologija, ali u svijetu tih novih mogućnosti želi i što duže živjeti. A čuda medicine bivaju sve veća, pa su i nade čvršće i jasnije. Na krilima mnogih velikih i fantastičnih medicinskih postignuća ostvaruju se prava čuda kada je riječ o transplantacijama najrazličitijih organa koje spašavaju i produžuju život čovjeka.
Naime, mnogo je toga već moguće promijeniti i nadomjestiti na čovjeku što je na tragu misli Williama Oslera, kanadskog liječnika, pionira moderne medicine, koji je rekao da je "medicina znanost o neizvjesnosti i umjetnost vjerojatnosti." I već je dugo tome kako su ti medicinski umjetnici i virtuozi počeli dokazivati kako je moguće biti živ zbog nečije smrti ili milosti, a podugačak je popis organa i dijelova tijela što su ih sposobni presaditi s čovjeka na čovjeka. Tako i unatoč pitanju velikog Jean-Jacquesa Rousseaua: "Kad bi nam netko ponudio besmrtnost na zemlji, tko bi htio primiti taj žalosni poklon?", sve je više onih koji se nadaju i takvim čudima medicine. Na primjer, otkako je Christian Bernard 1967. ostvario revolucionarnu prvu transplantaciju srca, u svijetu ih je presađeno više od 100 tisuća, i to s dugoročnim preživljavanjem u 80 posto slučajeva! A da i ne govorimo o tome koliko je presađeno bubrega otkako je to prvi put učinio nobelovac Joseph Murray 1954. godine ili jetara koja je 1963. prvi presadio Thomas Starzl, pa gušterača, pluća, kostiju… Što je zapravo danas sve moguće promijeniti na čovjeku i što se na tom planu može očekivati u bližoj budućnosti? Hoćemo li jednoga dana moći promijeniti i glavu na čovjeku? I možemo li uskoro očekivati pravu revoluciju kada će bolnice biti opremljene 3D printerima ljudskih organa i kada će oni izlaziti po narudžbi?
HRVATSKA REKORDER
U svijetu se od organa najčešće transplantiraju bubrezi, gušterača, jetra i pluća, a kada je riječ o transplantaciji tkiva, tu su koža, krvne žile, rožnica, kosti… Za života je za transplantaciju moguće dati bubreg, a rjeđe dio jetara ili pluća, kožu, hrskavicu… A poslije smrti daruju se bubrezi, jetra, srce, gušterača, pluća i drugi organi i tkiva. A kad je o darovanju organa riječ, valja napomenuti kako taj čin plemenitosti, humanosti i solidarnosti podupiru sve religije, a papa Ivan Pavao II. o darovanju organa rekao je: "Sve što može poslužiti živomu, grijeh je pokopati." Valja istaknuti kako se Hrvatska može pohvaliti kako je s 35 donora organa na milijun stanovnika svjetski prvak u presađivanju organa. Podatci Eurotransplanta pokazuju da je Hrvatska po broju doniranih organa i broju transplantacija jetara, bubrega i srca na prvom mjestu unutar ove organizacije koja pruža usluge transplantacijskim centrima u osam europskih zemalja te su liste čekanja znatno skraćene u proteklih deset godina otkako je Hrvatska članica Eurotransplanta. A da na tom planu ne želimo napustiti vrh, svjedoče i podatci da je samo u prvom tjednu 2020. u tri hrvatska centra napravljen rekordan broj transplantacija kojima je nove organe, a time i novi život, dobilo 19 bolesnika. U svijetu se bilježe i kompliciranije transplantacije poput maternice, pa je u Švedskoj 2014. godine žena rodila nakon što joj je presađena maternica 61-godišnjakinje s kojom nije bila u srodstvu. U SAD-u je prije dvije godine ratnom veteranu uspješno transplantiran, prvi put na svijetu, čitav penis i skrotum s preminulog darovatelja. Inače, samo tijekom rata u Iranu na sličan način bez genitalija ostalo je otprilike 1400 američkih vojnika.Gotovo nezamisliv pothvat ostvaren je kada su istodobno presađeni dušnik, grkljan i štitnjača Amerikanki koja je izgubila glas prije 11 godina. Sada ima istu intonaciju i način govora koji je imala prije. No ono što izluđuje znanstvenike i medicinske stručnjake je ustrajnost da se uspije i u presađivanju glave. Već je nekoliko znanstvenika pokušalo ostvariti taj pothvat, ali neuspješno. Problem je kralježnica. Nije dokumentiran ni jedan jedini slučaj spajanja potpuno odvojene kralježnice. Riječ je o milijunima živaca koje bi trebalo spojiti. Ali, da će to biti moguće već tijekom sljedećeg desetljeća, tvrdi Bruce Matthew, profesor na Sveučilištu u Hallu. Dosad je obavio 10.000 operacija i siguran je da će napredak u neurokirurgiji, robotici i transplantaciji matičnih stanica omogućiti potpuno presađivanje glave i leđne moždine u drugo tijelo do 2030. godine. "Mozak i čitava kralježnica mogli bi se presaditi u drugo tijelo", tvrdi.
ORGANI IZ 3D PRINTERA
I dok se jedni bave glavom, drugi vjeruju u pravu revoluciju medicine s 3D printerima, kada će se printati i ugrađivati funkcionalni ljudski organi. Izraelci su već isprintali srce, ali nije još funkcionalni organ i nije još u eksperimentalnoj fazi. Japanci su objavili da s pomoću 3D printera mogu stvoriti umjetne kosti, a kanadski znanstvenici tvrde da njihov printer može proizvesti tkivo kože koje košta tisuću puta manje od trenutnih cijena. Sve to sigurno jamči da će neke nove generacije sigurno ugledati printere organa u najboljim bolnicama diljem svijeta, gdje će se postupak printanja i transplantacije organa provoditi rutinski.