Datum objave: 8. veljače, 2020.
Proročanstva, nagađanja i katastrofične priče o kraju svijeta stari su bar toliko koliko je star i svijet. A živjeti znači biti stalno u opasnosti, reče Friedrich Wilhelm Nietzsche. Mi bismo dodali - i u strahu. Koliko je strah opravdan kada se govori o tome hoće li svijeta nestati, možda ćemo biti sigurniji kada pobjegnemo od proroka poput Nostradamusa ili Babe Vange pa pogledamo što o tome kažu svjetski astrofizičari, klimatolozi, psiholozi, matematičari, fizičari i drugi znanstvenici.
Je li ova 2020. godina početak kraja svijeta koji će se dogoditi 2037. godine kao što stoji u apokaliptičnoj prognozi svjetski poznate psihologinje Jeane Dixon, koja se smatra jednom od najvažnijih osoba 20. stoljeća, koja je poznata i po tome što je blisko surađivala s američkim predsjednicima Nixonom i Reaganom? U svojoj čuvenoj knjizi The Call to Glory, Dixon je još 1973. iznijela predviđanja o kraju svijeta. Tvrdi kako će 2020. godine svi narodi čuti glas koji kaže “Učinjeno je!” Značilo bi to drugi dolazak Isusa Krista koji će se na Zemlji boriti sa Sotonom, a ta će borba potrajati do završetka svijeta 2037. godine. Valja reći kako je Dixon poznata i po tome da je predvidjela ubojstvo američkog predsjednika Johna F. Kennedyja. Kada je riječ o onima koji nam kao znanstvenici predviđaju još malo godina, tu je Heinz von Foerster, američki matematičar, koji je još sredinom prošlog stoljeća šokirao svijet kada je s kolegama znanstvenicima izračunao da ćemo nestati 13. studenoga 2026. Do toga ih je datuma odvela matematička formula po kojoj će rast stanovništva dotad postati beskonačan pa bismo trebali poumirati zbog pomanjkanja resursa.
PROROK NEWTON
Među onima koji planetu i svima nama daju još malo života je i njemački astrofizičar Sebastian von Hoerner, koji je 1975. rekao da će se sudnji dan svakako dogoditi između 2020. i 2050. godine. Pojasnio je da će u tom razdoblju na svijetu biti toliko ljudi da se neće moći prehraniti, a zbog industrijskih emisija u atmosferi, planet će se toliko zagrijati da na njemu neće biti moguće živjeti. No tješe nas u neku ruku američki znanstvenici koji su osuvremenili apokaliptičnu formulu smaka svijeta von Hoernera i izračunali kako ćemo se sa svijetom rastati mnogo kasnije, negdje između 2300. i 2400. godine. A kraj će se dogoditi zbog globalnog zagrijavanja i pregrijavanja planeta zbog sve bahatijih ljudskih aktivnosti. No život nam opasno skraćuje jedan od velikana znanosti, engleski fizičar i astronom Isaac Newton. Ne zna se baš mnogo o tome kako je znanstvenik zaslužan za definiranje gravitacije u svom životu proučavao biblijske tekstove i vjerovao da Biblija sadrži tragove koji otkrivaju svršetak svijeta. Njegove zabilješke o kraju svijeta prvi su put prikazane u javnosti 1969. u sklopu izložbe organizirane pod nazivom “Newtonove tajne”. U pismu iz 1704. Newton je zapisao da bi između utemeljenja Svetog Rimskog Carstva Karla Velikog godine 800. i kraja svijeta trebalo proći točno 1260 godina po biblijskoj knjizi proroka Danijela. Iz toga je zaključio kako će se sudnji dan dogoditi 2060. s uspostavom Kraljevstva Božjeg na zemlji, tj. dolaskom Isusa. A tome će vjerojatno prethoditi ratovi i velike katastrofe. I veliki suvremeni britanski teoretski fizičar Stephen Hawking, koji je preminuo prije dvije godine, tvrdio je kako bi se Zemlja u sljedećih 600 godina mogla pretvoriti u “vatrenu kuglu”, jer će globalno zagrijavanje prouzročiti da Zemlja postane poput Venere, s temperaturom od 482 Celzijeva stupnja i sumpornom kiselinom koja će padati poput kiše.Mnogo je znanstvenika koji su zabrinuti zbog asteroida, posebno Apofisa. Očekuje se da će proći pokraj Zemlje 13. travnja 2029. na tek 38.000 kilometara od središta Zemlje. Tada postoji veoma mala vjerojatnost da će se susresti s opasnom zonom od šest metara, gdje će gravitacijsko polje planeta promijeniti njegovu putanju. Ali, tijekom sljedećeg povratka asteroida 2036. godine, smatraju znanstvenici, on bi mogao udariti u Zemlju. Na Moskovskom državnom tehničkom sveučilištu izračunali su da su u jakoj rizičnoj zoni ruski Daleki istok, zemlje srednje Amerike i zapadne Afrike. A naš poznati astronom Ante Radonić kaže da je mala vjerojatnost da asteroid uništi Zemlju kao planet, ali bi asteroid reda veličine od 10 kilometara mogao uništiti život jer bi se stvorilo toliko prašine da godinama ne bi bilo sunca, bio bi mrak, stradale bi biljke. Posljedice bi bile poput onih koje zovemo nuklearna zima, kakva bi nastupila nakon nuklearnog rata.
KLIMATSKE PROMJENE
No prava prijetnja ljudskoj civilizaciji su klimatske promjene, o kojima bruji svijet, a australski znanstvenici tvrde da ako ništa ne promijenimo, smak svijeta kakav poznajemo zadesit će nas u sljedećih 30 godina. A da znanost i nema pravi odgovor o kraju svijeta, svjedoče znanstvenici sa Sveučilišta East Anglia, koji drže da život na Zemlji može opstati 6,3 do 7,8 milijardi godina od nastanka prije 4,55 milijardi godina. Matematički, ostalo nam je između 1,75 i 3,5 milijardi godina prije negoli temperature na planetu postanu neizdržive. U to ime poslušajmo poznatog pisca Paula Coelhoa, koji reče: “Jednoga dana probudit ćeš se i više neće biti vremena da učiniš stvari koje si oduvijek želio. Učini ih sad!”