Stravični apokaliptični prizori spaljene zemlje, pravi horor što dolazi iz Australije, već danima uznemiruju svijet. Ljudi i životinje bježe od podivljale vatrene stihije, za koju je Andrew Constance, ministar prometa, rekao: “Ovo nije strahoviti požar, ovo je atomska bomba!” Brojke su sve užasnije, jer je tijekom požarne sezone u Australiji izgorjelo više od sedam milijuna hektara, što je teritorij jedne Češke. Gorjela su imanja, domovi, stradavali ljudi. U Novom Južnom Walesu, saveznoj državi u kojoj je situacija najgora, smrtno je stradalo ili je na neki način pogođeno požarom više od 800 milijuna životinja, ustvrdili su ekolozi. U državi Victoria, gdje je spaljeno više od milijun hektara zemlje, procjenjuje se da je i do 500 milijuna životinja, uključujući ugrožene vrste, skončalo u požarima. Čovječanstvo je u strahu, a znanstvenici ne šalju nimalo lijepe ni optimistične prognoze. Jedni tvrde da se boje kako je civilizacija pred kolapsom, a drugi kako u svijetu već danas postoje takozvane točke bez povratka. Neki su toliko katastrofični u prognozama da podsjećaju kako se kataklizma koja nam prijeti već dogodila prije 66 milijuna godina. Jest da je tada bilo riječi o asteroidu koji je dojurio brzinom od čak 65.000 kilometara na sat i pogodio Zemlju u Meksičkom zaljevu te napravio krater širok 180, a dubok 30 kilometara, a kriv je za izumiranje dinosaura, no taj je strašni udar izazvao i silne požare koji su se protezali stotinama kilometara, a dugotrajan dim na Zemlji je blokirao svjetlost Sunca, tako da se promijenila i klima. Znanstvenici kažu da bi nam se nešto slično moglo dogoditi i zbog velikih požara. Stoga nije čudno što se ljudi plaše neće li planet nestati kao plamena kugla i je li čovjek presudio samome sebi - da izgorimo u paklu na Zemlji?

Otkako je čovjeka, vatra daje i otima. Naši predci palili su vatru i prije više od 400.000 godina, dokazuju stručnjaci na osnovi spaljenih kostiju i pepela. Zemlja je, podsjećamo, jedini planet gdje vatra uopće i može gorjeti. Na ostalim planetima nema dovoljno kisika, pa nema ni vatre. A što je više kisika, to je i vatra jača, pa je njezina toplinska moć veća i opasnija. Oni koji proučavaju prirodu i sve ono što joj ljudi čine znaju kako je priroda čudesna i čudnovata, pa će i podsjetiti kako tek nekih 220 kilometara od australskog Sydneya već 500.000 godina neprestano gori ugljen. Napaćena Zemlja prijeti i šalje svoje signale svima na planetu. Jer i oni koji su daleko užasno su blizu. Iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) tako su poručili da su požari u Australiji izazvali opasno onečišćenje zraka i zaprijetili zdravlju ljudi u velikim gradovima Australije i Novog Zelanda, ali je dim prešao tisuće kilometara, čak i preko Atlantika i stigao do gradova u Južnoj Americi. Nebo je nad jako udaljenim gradovima u Južnoj Americi posivjelo, a WMO prenosi i izvješća o izrazito crvenom zalasku sunca u argentinskom glavnom gradu Buenos Airesu. Požari koji divljaju Australijom otpustili su u atmosferu 400 megatona ugljičnog dioksida i proizveli opasne zagađivače, objavio je sustav EU-a za promatranje Zemlje Kopernik. Čađave naslage zabilježene su i na ledenjacima na Novom Zelandu i mogle bi ubrzati njihovo otapanje, upozoravaju u Koperniku. Nakon svega stručnjaci smatraju da bi čak i u normalnim uvjetima, kada ne bi bilo jačanja klimatskih promjena, bila potrebna desetljeća da se takve količine CO2 ponovo apsorbiraju obnovom šuma i biljnog pokrova. Klimatolozi sada čvrsto tvrde da su klimatske promjene, na koje se stalno upozorava, nepovratne, da su već tu. Australija, kažu, doslovno gori i već proživljava tešku klimatsku krizu.Zbog svega znanstvenici kažu da je svijet već na rubu točke bez povratka. U posljednje 22 godine bilo je 20 najtoplijih godina u povijesti. Zatopljenje izaziva sve sušu klimu, a ona pogoduje izbijanju nezaustavljivih šumskih požara golemih razmjera. Brojna istraživanja pokazuju da rizici za izbijanje požara sa zagrijavanjem rastu. Dokazano je da su prosječnim porastom temperatura od jednog stupnja na zapadu SAD-a opožarene površine porasle između 73 i čak 515 posto! Požari, suše, toplinski valovi… s globalnim zatopljenjem u skoroj će budućnosti postati uobičajena realnost za brojne dijelove svijeta. A točka bez povratka je trenutak u kojem će ekosustavi cijelog planeta biti promijenjeni toliko da više neće biti povratka. Znanstvenici su označili i koja su područja blizu točke bez povratka - uništavanje Amazonije, smanjivanje leda u Arktičkom moru, veliki pomor koraljnih grebena, topljenje ledenih kapa na Antarktici i Grenlandu… Te su se točke bez povratka počele događati već sada s porastom temperature od jedan do dva stupnja. Zbog nemara ljudi klimatska kriza i dalje prijeti. A ljeto u Australiji tek je počelo. Jer najtopliji su prosinac, siječanj i veljača. Sjetimo se i prošloga srpnja, kada je Arktik bio u plamenu. Vatra je gutala ogromna područja tajge i tundre u Sibiru, sjevernoj Skandinaviji, na Aljasci i Grenlandu zbog klimatskih promjena i ekstremnih vrućina koje su pogodile sjever planeta. Nastavi li se klimatska kriza, a čovjek ostane nijem, budućnost je crna. Krajnji je trenutak da ljudi shvate kako vatra nije samo simbol ognjišta, topline i zaljubljenosti nego i simbol uništavanja.