Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Potresi sve jači, straha sve više
Datum objave: 7. prosinca, 2019.

Zemlja drhti, iako čovjek o tome ne misli. Zadrhti na stotine puta godišnje i uzvraća udarce čovjeku, kažnjavajući ga za njegovu silnu bahatost, egoizam, otimanje i eksploataciju svega i svih. Uzvraća mu planet Zemlja za sve udarce i ožiljke koje svake sekunde bezobzirno nanosi prirodi i podsjeća ga na sebe sve češće, šaljući mu svoje poruke i na strašan način, kao što su potresi.

Iako čovjek zna da su potresi neukrotiva i razarajuća snaga prirode, on u toj svojoj pohlepi na posustaje hodajući možda i putem vlastitog uništenja. Kao da nismo ništa naučili ni iz najstarijih zapisa, poput onih južnoameričkih Inka gdje se potresi pripisuju Pacha Mami – majci svijeta, ili pak staroegipatskih koji kažu kako potrese izaziva smijeh boga Zemlje. Jer čovjek se ni boga ne boji. I uzalud seizmolozi i drugi znanstvenici upozoravaju kako je aktivnost Zemlje na planu potresa u posljednje vrijeme sve jača, a strah ulazi u kosti tek onda kada se pokaže zbilja kao kad su nedavno potresi drmali u blizini, pa se treslo od Albanije, BiH, sve do Hrvatske. A kad se tomu dodaju i podaci stručnjaka po kojima se generalno, kako kažu, južni dio Hrvatske češće i jače trese, da je seizmički ugroženo cijelo južno priobalje, da su među najugroženijima Dubrovnik i Zagreb, strah se pretvara u bezbroj pitanja. Mogu li se potresi predvidjeti i kako? Zašto su neka područja posebno ugrožena? Kako izgleda karta mogućih potresa? Kolike su ljudske žrtve i štete razaranja?
U VATRENOM PRSTENU
Najstrašniji, gotovo kataklizmički potres, uzdrmao je godine 1556. kinesku pokrajinu Shaanxi i odnio čak 830 tisuća života, što je više nego što grad Zagreb ima stanovnika. Najrazorniji u Europi bio je onaj iz 1775., kada je u manje od šest minuta gotovo sravnjen sa zemljom Lisabon, a poginulo je do 100 tisuća stanovnika. Onaj najjači potres od čak 9,5 stupnjeva po Richteru dogodio se 1960. u Čileu, koji je izazvao niz cunamija u Japanu, na Havajima, SAD-u… a šteta je iznosila između 400 i 800 milijuna dolara. U novije vrijeme, 2004. bilježimo potres od 9,3 stupnja, koji je pogodio Sumatru, izazvao je stravičan cunami koji je pogodio obalu Indijskog oceana i usmrtio oko 230 tisuća ljudi. Svjetski podaci govore kako su od početka 20. stoljeća prirodne katastrofe odnijele osam milijuna života, što je u prosjeku 50 tisuća godišnje. Počinjena šteta je oko sedam bilijuna dolara. A kad je riječ o ljudskim životima, najpogubniji su potresi, koji su do sada ubili 2,3 milijuna ljudi, što je oko 30 posto stradalih u svim prirodnim nepogodama. Potresi su prouzročili i 26 posto ukupnih šteta od prirodnih nepogoda. U svemu tome ima i malo sreće, jer su znanstvenici mnogo dublje uronili u tajne potresa, pa sada znaju da je rasjed San Andreas, koji prolazi kroz Kaliforniju i urbana područja Los Angelesa i San Francisca jedno od najopasnijih mjesta na svijetu. Nalazi se ispod naftnih polja, a analize su pokazivale da je miran najmanje dva milijuna godina. Baš tu Pacifička ploča klizi niz Sjevernoameričku ploču, a stručnjaci s Harvarda upozoravaju kako je taj rasjed poput uspavanog diva, aktivan je i mogao bi izazvati razorni potres magnitude 6,4. Zbog toga su Los Angeles, Tokio i drugi u tzv. vatrenom prstenu koji okružuje Tihi ocean razvili posebna arhitektonska rješenja kako bi se zaštitili. Riječ je o području na kojem se nalazi čak 75 posto svih aktivnih i neaktivnih vulkana na planetu, a tu se događa i čak 90 posto svih potresa na svijetu.Kada je riječ o ugrozi od potresa u Hrvatskoj, valja podsjetiti kako se prvi veliki potres dogodio 361. godine. Prema predaji u more je tada propao grad Cissa na otoku Pagu. Silne su godine prošle, a stručnjaci kažu kako bismo shvatili potrese moramo vidjeti što se događa pod zemljom. Tu se sudaraju Afrička i Euroazijska ploča, a Jadranska mikroploča udara u Europsku i podvlači se. Tako Hrvatska ima tri zone u kojima je moguća najveća opasnost od potresa. Osim juga Dalmacije, posebno Dubrovnika i Stona, potresi prijete prije svega Zagrebu, Senju i Novom Vinodolskom. U južnom dijelu Hrvatske mogući su potresi oko 7 stupnjeva, a u Zagrebu oko 6,3 - tvrde stručnjaci. A kada bi se takav potres doista dogodio u Zagrebu, šteta bi mogla biti oko 16 milijardi eura. Problem je Zagreba i Hrvatske što ima mnogo zgrada koje su sagrađene od 1880. godine, kada je bio posljednji veliki potres u Zagrebu, pa do 1964. kada nisu postojali protupotresni propisi. Zato stručnjaci vjeruju kako bi velika oštećenja pretrpjelo 20 posto zgrada, a među njima i HNK, Most slobode, bolnice Sveti Duh i Sestre milosrdnice…
SVI SU UGROŽENI
Naravno, broj žrtava nemoguće je predvidjeti, baš kao što je uz sva suvremena mjerenja električnih signala slojeva Zemljine kore nemoguće predvidjeti potrese. No može nam donekle pomoći i sama priroda, kojoj smo naudili na mnogim područjima.Još je Varahamihira, indijski kraljevski astrolog iz VI. stoljeća, kao predznake potresa naveo neuobičajeno ponašanje životinja. Pa i danas svjedočimo uznemirenosti i neuobičajenom glasanju pe­radi, mačaka, pasa… Životinje napuštaju podzemna skrovišta i bude se iz zimskog sna. Reagiraju na povećanje niskofrekventnih elektromagnetskih signala. I tu kao da se zatvara krug. Čovjek uništava prirodu, ona ga kažnjava, a potom iznova spašava. Pitanje je samo - do kada?