Datum objave: 2. studenog, 2019.
Kanabis, o kojemu je bezbroj teorija i manje dokaza o tome liječi li ili ne i što liječi, koristio se još u antičko doba, a prvi put spominje se još davne 2737. godine prije Krista u Kini. Povijest govori kako je kanabis uzgajao i pušio i prvi američki predsjednik George Washington. A zanimljivo da je u Butanu, kraljevini u južnoj Aziji, koja se smjestila u planinskom lancu Himalaje, kanabis toliko česta biljka da ju smatraju korovom i gotovo ju nitko ne koristi za uživanje.
Raste posvud, u šumama, uz ceste, pa čak i u pukotinama pločnika. A stanovnici Butana hrane kanabisom stoku. No u nama bližem svijetu, ovom europskom, vode se neke druge bitke, one za legalizaciju i dopušteno uzgajanje te biljke, kao i između jednih koji bezrezervno tvrde da je kanabis lijek i onih koji to osporavaju. Naravno, bitka za i protiv je među znanstvenicima, ali i među tzv. običnim ljudima. Za to vrijeme dok se iznose mnoge studije i istraživanja na jednoj i drugoj strani, sve je više zemalja koje su u svijetu i Europi legalizirale i dekriminalizirale upotrebu kanabisa. Korištenje indijske konoplje u medicinske svrhe dopušteno je u više od 20 država, a među njima su Australija, Kanada i Kolumbija te 30 američkih saveznih država, a u Europi - Njemačka, Španjolska, Grčka, Češka, Finska, Rumunjska, Slovenija, Italija, Austrija, Nizozemska, Francuska, Austrija, Velika Britanija... Neke članice EU-a, kao Njemačka, Danska, Malta, Portugal i Grčka, svojim građanima dopuštaju i da sami kod kuće posade određen broj biljaka koje će sami konzumirati.
NEMA DOKAZA
No veliko je pitanje što će se dogoditi nakon što je u svijetu odjeknula vijest kako su australski istraživači sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyju utvrdili da kanabis ne liječi i da se radi u velikom broju slučajeva o čistoj obmani. Točnije, pregledom više znanstvenih studija u kojima je analiziran utjecaj aktivnih sastojaka marihuane - ljekovitih kanabinoida - na šest mentalnih poremećaja, znanstvenici su ustanovili da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihovu učinkovitost. Nema, znači, dovoljno dokaza da liječenje kanabisom ublažava mentalne poremećaje i bolesti poput anksioznosti, depresije i psihoza. Ispravna procjena učinkovitosti i sigurnosti mogla bi se dati tek nakon dokaza randomiziranih kontroliranih ispitivanja, kod kojih se ispitanici odabiru nasumično, metodom slučajnog izbora. Zato se sada, kažu znanstvenici, ne može govoriti o kliničkim smjernicama njihove upotrebe kod mentalnih poremećaja, pa bi kanabis liječnici trebali pacijentima propisivati s velikim oprezom, posebno u zemljama u kojima je medicinski kanabis dostupan. Valja reći i kako se kanabis koristi u liječenju mučnine, epilepsije i traumatskih ozljeda mozga, ali ta stanja nisu bila proučavana u ovoj studiji. Uz to, u mnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj, dostupni su lijekovi na bazi kanabisa pacijentima oboljelima od karcinoma, multiple skleroze, određenih najtežih oblika epilepsije i AIDS-a. A kolika je njihova potrošnja u Europi pokazuje i podatak da se tržište proizvoda na bazi kanabidiola - ekstrakta kanabisa, u 2018. godini procjenjuje na vrijednost od najmanje 750 milijuna eura. Nova istraživanja pozivaju na oprez i na hitnu potrebu za kvalitetnim istraživanjem primjene medicinskog kanabisa kako bi se dokazi proširili i postali vjerodostojniji.
PRAVNA DEFINICIJA
S rezervom valja uzimati i brojne tekstove koji reklamiraju kanabis kao lijek za mnoge bolesti, jer se mora glasno reći da do sada ni u jednoj bolesti nije dokazano terapijsko djelovanje kanabisa u smislu liječenja same bolesti, već u nekim slučajevima blagotvorno djelovanje u smanjenju nekih od simptoma bolesti, i to kod dijela oboljelih. Zato se kanabis i primjenjuje kao dodatna terapija tamo gdje određeni lijekovi nisu pomogli i samo kod odabranih bolesnika prema točno određenim protokolima dobivenim dosadašnjim znanstvenim istraživanjima. Da u uporabu kanabisa valja uvesti više reda zaključili su i zastupnici Europskog parlamenta, jer ne postoji usklađenost na razini EU-a niti za medicinsku, a niti za rekreacijsku uporabu kanabisa. Koji su proizvodi dopušteni i koja se pravila primjenjuju uvelike varira u zemljama članicama, pa su zastupnici podržali rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Čak je i izraz "medicinski kanabis" u velikoj mjeri nedefiniran s pravnog stajališta i ostaje nejasan i otvoren za različita tumačenja, što bi se trebalo bolje definirati i urediti tom rezolucijom.Potreban je stabilan i jasan zajednički pravni okvir kako bi se učinila stroga razlika između upotrebe kanabisa u medicinske svrhe i njegove zloupotrebe. Zakonska pravila bi na razini EU-a pomogla kontrolirati prodajna mjesta, ograničila bi crno tržište i spriječila zloporabu i ovisnost među maloljetnicima i drugim ranjivim skupinama. U svemu tome posebno je važno postići dogovor o zajedničkoj pravnoj definiciji kako bi se jasno odredila razlika između odobrenih lijekova na bazi kanabisa i onih koje klinička ispitivanja ne podržavaju, te o poticanju daljnjih istraživanja u pogledu medicinskog kanabisa, kako bi se sa sigurnošću moglo reći radi li se o lijeku ili obmani.