Možda su i čuli za čuvenu izreku: “Ovisnik je neprijatelj samom sebi, jer strada od zla koje je sam sebi prouzročio”, što ju je izrekao poznati francuski politički mislilac i pisac Charles-Louis de Secondat Montesquieu, ali problemi što ih nosi suvremeni tempo života raspametili su i one pametnije. Jer, da nisu ne bi u svijetu svakim danom bilo sve više ovisnika o raznim opasnostima za čovjeka od alkoholizma, kocke, droge pa do ovisnosti o kojoj se malo priča, a postaje sve pogubnija - zloporaba opioida, nekih lijekova protiv bolova.

Svijet je još jednom upozoren na tu strašnu ovisnost, koja sve češće sije smrt, nakon što je svjedočio presudi protiv multinacionalne kompanije Johnson & Johnson, koja je prva farmaceutska tvrtka koja odgovara zbog epidemije ovisnosti o lijekovima opioidima koja je ubila stotine tisuća Amerikanaca od 2000. Oni zbog sve veće smrtnosti izazvane pravom epidemijom ovisnosti o lijekovima opioidima, koje su u posljednjih dvadesetak godina počeli masovno prepisivati liječnici protiv bolova, upiru prstom u farmaceutsku mafiju koja koristi baš sve kako bi došla do većeg profita. A liječnici te opioide daju pacijentima baš pod pritiskom farmaceutskih kompanija. I nije čudno što se kao tužitelj pojavila država Oklahoma gdje su od 2007. do 2017. zbog prekomjerne potrošnje opioida umrla 4653 čovjeka. A prema podatcima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, opioidi se u razdoblju od 1999. do 2017. povezuju sa smrću čak 400.000 osoba u SAD-u. A samo je u 2017. godini bilo 47.600 smrtnih slučajeva od prekomjerne konzumacije lijekova povezano s opioidima, što je najviše u povijesti.Zbog svega toga silno je odjeknula povijesno rekordna kazna kojom Johnson & Johnson mora platiti 572 milijuna dolara zbog poticanja ovisnosti, a sudac je rekao kako je riječ o “opioidnoj krizi koja je opustišila Oklahomu.” Presuda je i povijesna jer je to novčano najveći zahtjev, od čak 17,2 milijarde dolara, i zato što će biti riječ o presedanu i za druge savezne države koje također tuže farmaceutske kompanije. Naime, predstavnici Oklahome izračunali su da im trebaju 17,2 milijarde dolara da bi u roku od 30 godina sanirali posljedice masovne ovisnosti o opioidima. Ističe se i strašan podatak kako su opioidi službeno postali najveći uzrok smrtnosti u SAD-u, veći čak i od prometnih nesreća i daleko veći od karcinoma. Istraživanja pokazuju kako je analgetike koji se dobivaju na recept 2015. koristilo oko 100 milijuna Amerikanaca, gotovo svaki treći stanovnik te zemlje. Zloporaba opioida 2016. bila je uzrok smrti čak 20 posto mladih između 25 i 34 godine, što znači da je od toga stradao svaki peti čovjek u Americi koji je umro mlad. I broj se adolescenata koji umiru zbog zloporabe opojnih sredstava više nego učetverostručio. U dobnoj skupini od 15 do 24 godine početkom tisućljeća to je bio uzrok smrti u 2,9 posto slučajeva, a 2016. narastao je na 12,4 posto. Podatci govore kako samo na području Clevelanda potrošnja opioida doseže 135 prepisanih kutija za svakog odraslog građanina. A još je strašniji podatak da čak četiri petine svih današnjih heroinskih ovisnika u SAD-u nisu počele s jointom, nego liječničkim receptom za neki opioid kao lijek protiv bolova.Oni koji optužuju kažu kako su velike kompanije kao što su Johnson & Johnson i njihove podružnice potaknule epidemiju agresivnim i obmanjujućim marketinškim kampanjama. Uveličavale su efikasnost lijekova u ublažavanju boli, a umanjivale opasnost ovisnosti, što je dovelo do toga da se mnogo ljudi bori s ovisnošću o lijekovima na recept koji sadrže neku vrstu opijata. Opioidi sadrže kemijsku tvar koja pomaže u ublažavanju bolova i opuštanju tijela, a vežu se na opioidne receptore osjetnih stanica u mozgu, leđnoj moždini i živčanom sustavu koje su uključene u percepciju boli i užitka. Kad opioid aktivira te receptore, blokira se moždani signal tijelu tako što se otpušta dopamin, kemijski spoj u mozgu koji utječe na emocije, kretanje, bol i užitak. Prilikom uporabe opioidnih lijekova razina dopamina gotovo je od 5 do 10 puta veća od normale vrijednosti, a dugotrajnim korištenjem mozak počinje misliti da je takva razina dopamina normalna, stvarajući potrebu za većom dozom.I tada dolazi do zloporaba s pretjeranim doziranjem i uzimanjem kad nisu potrebni zbog ugode. Zbog toga i ne čudi što tvrtke pristaju na kazne kao u primjeru kada su Bayer i Johnson & Johnson platili 775 milijuna dolara da bi stopirali čak 25.000 tužbi zbog lijeka koji se koristi za prevenciju moždanog udara. S lijekom Xarelto bilo je i fatalnih epizoda, a nalazi se i u nas na listi HZZO-a, ali Hrvati nisu tužili. Naprotiv, on je od tri lijeka koja su slična po djelovanju najprodavaniji i u prošloj godini hrvatski su pacijenti kupili 150.000 kutija, a godišnji je promet težak 65 milijuna kuna.Ništa čudno, jer su Hrvati poznati kao tabletomani. Hrvatska izdvaja čak 28,5 posto za lijekove dok je prosjek za EU 18,5 posto. Naravno da će proizvođači uvijek tvrditi kako nagodba nije priznanje odgovornosti. A zašto onda plaćaju? Pa jasno im je kako su tužbe negativna reklama koja utječe na slabiju prodaju. Bolje je i nešto platiti pa nastaviti opijati ljude opiodima, jer profiti su toliki da mogu progutati i najveće kazne.