Krenimo ovaj put od Lava Tolstoja, poznatog ruskog pisca, koji reče: "Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše." Dodali bismo - ne samo vinske. Jer, prema svim mogućim analizama, alkohol, točnije, prekomjerno pijenje, strašni je ubojica, koji godišnje u svijetu odnese više od tri milijuna ljudskih života, a među njima je više od tri četvrtine muškaraca.

Najviše je, 28 posto, smrti u vezi s alkoholom zbog ozljeda - prometne nesreće, samoozljeđivanje i nasilje. Oko 21 posto odnosi se na razne poremećaje u probavi, a 19 posto smrti dolazi zbog kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara. No alkohol je kriv i za mnoge vrste nasilja, za uništavanje obitelji, ali i zlo koje ljude pretvara u invalide. Zbog svega toga uvijek dramatično zazvone neki novi podatci, koji kažu kako unatoč svih mogućim svjedočanstvima o strašnim učincima alkoholizma, ljudi i dalje piju. U globalnom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) brojke kažu kako čak oko 237 milijuna muškaraca i 40 milijuna žena u svijetu ima teškoća s pićem ili su alkoholičari. Najviše ih je u Europi, a potom u SAD-u. Zlouporaba alkohola, ili pijanstvo, veća je u bogatijim zemljama. A ono što posebno zastrašuje prognoze su koje predviđaju da će globalna konzumacija alkohola rasti i u sljedećih deset godina. Otud i posebna zabrinutost kada je obznanjeno kako je i u Hrvatskoj alkoholizam najčešća ovisnost i da, prema pokazateljima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije, kod nas ima 250.000 alkoholičara, uglavnom muškaraca. A da sve bude još mračnije – samo ih se osam posto liječi.Dovoljno da se upitamo kako izgledamo u slici svijeta. Što pijemo i zašto pijemo? Gdje smo mi u Europi, u kojoj se pije više negoli u ostatku svijeta? Kako obuzdati tu silnu želju za alkoholom? Čak 2,3 milijarde ljudi diljem svijeta pije alkohol, a prosječna dnevna konzumacija je 33 grama čistog alkohola, što je otprilike dvije čaše od 150 ml vina, veliko pivo (750 ml) ili dvije čašice od 40 ml žestokog pića. No na svijetu je lani bilo čak 18 posto onih koji su svaki dan konzumirali 60 grama alkohola, dvostruko od prosjeka, najviše u srednjoj, istočnoj i zapadnoj Europi, gdje se godišnje popije između 11 i 12 litara čistog alkohola, dvostruko više negoli u drugim dijelovima svijeta. Oni koji piju, drmaju po žestokim pićima, jer ih je čak 45 posto u toj grupi. Pivopije zauzimaju drugo mjesto s 34 posto, a na trećem su mjestu s 12 posto ljubitelji vinske kapljice. Mnogo je raznih istraživanja o tome gdje se najviše pije, ali je svima na vrhu Bjelorusija s prosječno popijenih 17 litara godišnje, a slijedi skupina zemalja u kojoj su Litva, Latvija, Estonija, Češka, Hrvatska, Austrija… u kojima se popije od 11 do 12 litara po stanovniku godišnje. Na alkohol se troše i velika sredstva - 2017. godine europska su kućanstva potrošila više od 130 milijardi eura! Estonci su potrošili najviše - 5,7 posto svojih prihoda, građani Latvije 4,9, Litve 4 posto, a najmanje su potrošili Španjolci, 0,8 posto. Zanimljiv je i podatak kako se čak 90 posto piva u Litvi, Latviji i Estoniji pije kod kuće, a u Grčkoj, Irskoj, Malti, Portugalu i Španjolskoj više od 60 posto popije se u barovima.U Hrvatskoj, prema posljednjim podatcima, iz 2017., alkoholna pića je u 12 mjeseci pilo 85,3 posto muškaraca i 71 posto žena. U obliku piva popijeno je 56,3 posto alkohola, na vino se odnosilo 34,1 posto, a 9,6 posto bila su žestoka alkoholna pića. Od onih koji vole kapljicu 66,2 posto uživalo je u pivu, 58,2 posto dalo je prednost vinu, a 45,4 posto bilo ih je na žestic“. Hrvati su se u istraživanju izjasnili da su jednom tjedno ili češće u 29,7 posto slučajeva pili kod kuće, najviše s prijateljima, znancima i kolegama, 29,5 posto, uz jelo, 25,9, i s članovima obitelji, 25,1 posto. A kada ih se pita zašto piju, koji su motivi - 38,3 posto odgovara zato što pijenje čini zabave i proslave boljima, 26,4 zato što je zabavno, 25,2 zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7 posto tvrdi da je to dio zdrave prehrane, a 14,4 posto zato što je zdravo. Traže u piću zdravlje kao da su zaboravili na onu slavnog njemačkog književnika Friedricha Schillera: "Kad vino u nas uđe, čudne stvari iz nas izađu." No shvatili su to u EU, ne samo zbog potrošnje alkohola, koja raste, nego i zbog sve većeg broja smrti zbog alkohola, od ciroze jetra pa do nesreća i ozljeda.Recimo i to da je istraživanje Sveučilišta Cambridge na čak 600.000 osoba koje piju utvrdilo da oni koji tjedno popiju 18 ili više pića skraćuju život za pet godina. Zbog svega toga građane valja zaštititi od rizika koje nosi alkohol, pa se od proizvođača traži da u oznakama na bocama navedu zdravstvene rizike kako bi obavijestili potrošače. Jer, na sokovima se nalazi popis sastojaka, ali je industrija alkohola isključena. Postignuti su već dogovori s proizvođačima piva, ali se industrije žestokih pića i vinari tomu otimaju.Zato valja pojačati pritiske kako bi se zaštitili građani i spriječila prijetnja razvoju zdravog društva. Kao djelotvorne mjere za smanjenje zlouporabe alkohola spominju se povišenje poreza na alkoholna pića, ograničenje reklama, kao i ograničenje lakog pristupa alkoholu. Jer zbog alkohola ne stradava samo onaj tko pije, nego trpi i njegovo okruženje, prije svega obitelj, a potom i cijela zajednica.