Datum objave: 30. ožujka, 2019.
Odavno je čovjek zaboravio na onu Alberta Einsteina: “Više je savršenstva u kaplji vode nego u bilo kojem stroju koji je čovjek napravio.” Jer, da nije tako, sigurno se danas ne bismo našli pred novim velikim problemom za čovječanstvo - mora i oceani postali su najveća smetišta na svijetu! Znanstvenici upozoravaju na sve opasniju plastičnu kugu iz mora i oceana, jer je već 80 posto morskog otpada - plastika. I ono posebno zastrašujuće, apokaliptično - do 2050. ukupna masa plastičnog otpada bit će veća od mase riba!
Plastika sustavno ubija i more i kopno diljem svijeta. Šokantni su i podatci do kojih su došli istraživači sa Sveučilišta Kalifornija i Georgija, koji su izračunali kako je čovječanstvo od 1950. proizvelo 9,1 milijardu tona plastike, a da od te količine više nije u upotrebi oko 7 milijardi tona. Izračunali su da je od te mase reciklirano samo 9 posto te da je daljnjih oko 12 posto plastike završilo na spaljivanju. A to znači da je 5,5 milijardi tona plastike završilo što u morima što na kopnu na odlagalištima smeća, u prirodi ili kojekuda. Mora i oceani posebno su ranjivi jer u njima završi oko osam milijuna tona plastike godišnje, a sve veći problemi nastaju u dubinama, ispod površine. Znanstvenici sve češće nalaze naslage plastike na dnu oceana, čak i na dubinama od deset kilometara. Jer valja reći kako se na otpad koji se drži na površini odnosi samo 15 - 17 posto onoga što smo bacili u more, a sve ostalo završilo je na morskom dnu, na kojem je danas nepregledno i opasno smetište plastike.
ZAGAĐENO MORE
Kao i s mnogim drugim stvarima, čovjek se tako zaigrao plastikom ne razmišljajući koliko će njome upropaštavati okoliš. Zaigrao se plastikom i zato što je ona zamijenila mnoge materijale, ali i zato što je ljudima dostupna zbog niske cijene plastičnih predmeta. Podatci govore kako se u svijetu proizvodi godišnje i više od 280 milijuna tona plastike, najviše u Kini, oko 27,8, i Europi, 18,5 posto. Zbog njezina masovnog korištenja stvoren je novi ozbiljni globalni problem. Otkriveni su i glavni krivci. Pet azijskih zemalja - Kina, Tajland, Filipini, Vijetnam i Indonezija odgovorni su za ukupno 80 posto plastičnog otpada koji završava u oceanima. Prema UN-ovu izvješću, u svijetu se svake minute koristi deset milijuna plastičnih vrećica. A kada bismo ih spojili, vrećicama bismo mogli omotati Zemlju čak sedam puta, i to svakih sat vremena! No, poput većine plastičnog otpada, plastične vrećice jedva da se recikliraju. Problem su i drugi proizvodi od plastike za tzv. jednokratnu uporabu, kojih je oko 40 posto. Procjenjuje se da danas na svaki kilometar četvorni oceana otpada 5,1 kilograma plastičnog smeća. A plastika je materijal koji se vrlo teško razgrađuje, stručnjaci upozoravaju kako neke vrste plastike traju i 500 godina. Prijetnja globalne ekološke krize to je veća što se plastika u moru usitnjava, pa tako nastaje mikroplastika – plastika manja od pet milimetara. A ona pak na sebe navlači viruse, bakterije i teške metale, i to u zastrašujućim koncentracijama, koje su i do tisuću puta veće od onih što ih nalazimo u moru. Stručnjaci upozoravaju da se godišnje milijuni ptica i morskih organizama uguše plastikom. Naravno, sve to ide i u hranidbeni lanac, pa mikroplastika završava u probavnom sustavu riba i drugih morskih organizama. Stoga su znanstvenici utvrdili kako jedući neke morske plodove već jedemo i plastiku.Plastika je posvuda - od Pacifika do Arktika, a zbog morskih struja i drugih prirodnih sila formirano je čak pet zastrašujućih mrlja smeća u oceanima, a najveća je tzv. Velika pacifička mrlja, površine 1,6 milijuna četvornih kilometara, ili 29 puta veća od površine Hrvatske. Samo u toj megamrlji smeća nalazi se čak 1800 milijardi krupnih komada plastičnog smeća. Na našu sreću, Mediteran, u koji spada i Jadran, klasificira se kao šesto po veličini područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, s procjenom između 1000 i 3000 tona plastike i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po četvornome kilometru. Tako su u sklopu međunarodnog projekta DeFishGear znanstvenici uzeli tonu smeća s četiri naše plaže da bi istražili postojanje plastičnog otpada na otvorenom moru, na dnu, u ribarskim mrežama i plažama. Bilo je 50 posto plastike, 30 posto drva, 10 posto metala, 6 posto tekstila… Jadran, znači, nije još toliko ugrožen, ali ako se nastavi trend onečišćenja, eto i za nas problema. Srećom, to je uočeno i u EU-u, pa su, svjesni ozbiljnosti problema, zastupnici Europskog parlamenta podržali zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtara za cigarete koji sadržavaju plastiku za 50 posto do 2025. godine.
DIREKTIVA IZ EU-a
Prema direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, dogovorenoj između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021. No i sami možemo, kao što to čine mnoge zemlje, ići korak ispred EU direktiva kada je riječ o zbrinjavanju otpada pa, recimo, smanjiti broj plastičnih vrećica i dati prednost papirnatima. Jedino borbom za čist okoliš moći ćemo se naći i u stihovima Dragutina Tadijanovića: “Ni riječi pred veličanstvom mora, pred modrim šumorom vječnosti.”