Datum objave: 2. veljače, 2019.
Čovjek živi u vječnom strahu, posebno u strahu od pitanja što će biti sutra. Naime, "najstarija i najjača emocija čovječanstva je strah, a najstariji i najjači strah je strah od nepoznatog", reče američki pisac horora i znanstvene fantastike Howard Philips Lovecraft. A čovječanstvo doista živi u svojevrsnom hororu i ne znajući odakle sve prijete opasnosti. Eto, čovječanstvo tako živi u ekonomskom ropstvu a da ljudi toga uglavnom nisu ni svjesni. A globalni je dug nevjerojatan i dosegnuo je takvu razinu, kako prognoziraju ekonomski stručnjaci, da se nikada neće moći vratiti.
Većina uvaženih financijskih stručnjaka svjetskoga glasa tako ističe da je problem duga tako velik da može i vrlo lako dovesti do globalnog ekonomskog kolapsa epskih razmjera. Brojke su neumoljive, a one kažu kako je globalni dug u 2017. bio više nego trostruko veći od globalnog BDP-a, a dosegnuo je rekordnih 184 tisuće milijardi dolara. Tako je dug, koji i dalje raste, više od 2,5 puta veći od prosječnog dohotka po stanovniku ili jednostavnije - globalni dug premašuje 86 tisuća dolara po svakoj osobi! Ono što je također zanimljivo, više od polovine iznosa duga odnosi se na tri najveća dužnika, a to su Kina, Japan i Sjedinjene Države. Njihov je udio u globalnom dugu veći od udjela u globalnom BDP-u.
VELIKA ZADUŽENJA
Međutim, ono što je opasno je to što se mnogi u tom globalnom svijetu i dalje ponašaju kao pijani milijarderi i troše ono što nemaju. Tako oni koji rade, koji stvaraju nove vrijednosti, radnici, dolaze u još nepovoljniji položaj, zapravo u položaj malih robova, jer vlade u mnogim zemljama podižu poreze kako bi se mogle nositi sa sve većim i rastućim troškovima, dok su građani, da bi preživjeli i plaćali svoje troškove, sve više prisiljeni podizati kredite. Oni koji gospodare narodima ne obaziru se na stalna upozorenja stručnjaka koji zvone na uzbunu tvrdeći kako svjetski dug raste triput brže od ukupnog globalnog bogatstva. A to stalno napuhavanje dugova bez pokrića moguće je vidjeti i ako se zna da je sedamdesetih godina za jedan dolar povećanja svjetskog BDP-a bio potreban samo jedan dolar novog zaduženja, osamdesetih su već trebala dva dolara, devedeseti tri, na prijelomu stoljeća četiri, dok je prošle godine za novi dolar BDP-a u svijetu trebalo vrtoglavih 5,4 dolara zaduženja. Neki analitičari tvrde kako se tako jasno srlja u bankrot. Razni poznati instituti i svjetski stručnjaci apeliraju da se zaustavi to pumpanje dugova koje i među tzv. običnim ljudima izaziva silu strahova, pa oko 40 milijuna ljudi diljem svijeta strahuje kako će već u sljedećih pet godina izgubiti svoj dom ili mjesto rada. A posebno strahuju mladi. Veliko je istraživanje pokazalo kako je jedan od četiri ispitanika izrazio strah da će njegova imovina biti oduzeta. U skupini od 18 do 24 godine prosječna razina nesigurnosti viša je 10,5 posto nego u dobi iznad 55 godina. Strah je tako postao moćno oružje političara, ali i vlastodržaca, koji malima daju na kapaljku, držeći ih na razne načine u pokornosti, a puštajući da se oni koji imaju još više bogate. Oni će svakako moći platiti svoje dugove, ali neće spasiti svjetsku ekonomsku krizu koja opet kuca na vrata.
BOGATI SE BOGATE
Globalno svijet živi u neravnoteži jer najbogatiji, samo 26 milijardera, posjeduje toliko bogatstva koliko i 3,6 milijardi ljudi koji čine najsiromašniji dio svjetske populacije. Razlike između siromašnih i bogatih sve su veće, pa se tako 2200 milijardera prošle godine obogatilo za 900 milijardi dolara ili 2,5 milijardi na dan! Povećali su bogatstvo za 12 posto, ali i siromaštvo za 11 posto. Naime, zbog prošle financijske krize i recesije ljudi su diljem svijeta ostajali bez stanova, kuća, bez posla, a za to vrijeme se broj milijardera udvostručio. Za posljednje dvije godine svaki drugi dan netko postane novi milijarder. Da bude još jasnije kamo svijet ide, spomenimo i podatak - kada bi se bogatima povećao porez samo za jedan posto, prikupilo bi se više od 418 milijardi dolara, što je dovoljno da se spriječi smrt tri milijuna ljudi i da u školu ide svako dijete u svijetu koje sada to ne može. Ozbiljni stručnjaci zbog svega upozoravaju kako valja zaustaviti trend napuhavanja dugova, dati zraka običnim ljudima, dići poreze bogatima, jer ekonomski pokazatelji govore kako će realni rast BDP-a padati i kod onih koji imaju razvijena gospodarstva. Jer na gomilanje dugova i na potencijalnu ekonomsku kataklizmu utječu i politički procesi kao što su gospodarski rat Kine i SAD-a, zatim američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom, pa bi moglo doći do novih sukoba na Bliskom istoku, pa natezanje oko Brexita, sve jače odmicanje Rusije od globalne ekonomije i Zapada… Ili, kako su to mnogi analitičari za ovu godinu nagovijestili - pogoršanje ekonomskih i političkih sukoba glavnih sila. A gospodarski rast u svijetu previše je klimav, pa svaki novi nepoćudni vjetar može srušiti veliku kantu dugova, što bi značilo da ih mnogi dužnici ne bi mogli vraćati, pa bi se sve moglo pretvoriti u novu svjetsku globalnu ekonomsku krizu i recesiju. Eto, naši susjedi Talijani zbog lošeg stanja ekonomije tehnički su ušli u recesiju, što nas može zabrinuti i prestrašiti, jer je Italija veliko hrvatsko izvozno tržište. No utješimo se onom nizozemskog filozofa Barucha de Spinoze: "Strah ne može biti bez nade, niti nada bez straha."