Datum objave: 24. studenog, 2018.
Treba nam europska vojska - čuje se sve glasnije, a tu rečenicu najčešće izgovaraju vođe velikih i moćnih zemalja, poput Angele Merkel, njemačke kancelarke, i Emmanuela Macrona, francuskog predsjednika, koji su na čelu kolone onih EU zemalja koje zagovaraju tu ideju. Istina, ideja i nije posve nova, ali zbog određenih promjena na globalnoj svjetskoj sceni, gdje Rusija i Kina vojno jačaju, a američki predsjednik Donald Trump pritišće zemlje EU-a i otvara pitanje podizanja proračunskih izdvajanja za obranu zemalja članica NATO pakta, počelo se snažnije mahati vojskom Europe.
To više što mnogi procjenjuju da će biti teško dobiti bitku protiv Trumpovih zahtjeva, jer je on nekoliko puta vrlo oštro kritizirao i sam NATO, nazivajući taj savez zastarjelom organizacijom i reliktom prošlosti. Govorio je čak i da bi se NATO mogao raspasti i da NATO neće braniti zemlje koje ne plaćaju članstvo u njemu, ili ne daju dovoljno. Bio je vrlo oštar i neposredan i u razgovoru s kancelarkom Merkel, rekavši: "Mi vas branimo, imamo 40.000 vojnika u Njemačkoj, dajte malo", tražeći novac. Merkel je odgovorila: "Donalde, to se neće svidjeti njemačkom narodu", na što je Trump bio odrješit i odgovorio: "Znaš što, ni Amerikanci ovo ne vole", misleći na postojeće stanje. Nimalo čudno što je potom kancelarka Merkel pred Europskim parlamentom, uz pljesak odobravanja, govorila o viziji europske vojske. Međutim, je li europska vojska želja ili realnost? Koliko je ona zapravo u koliziji i sa samim NATO paktom? Je li to samo novo kupovanje vremena i zastrašivanje Trumpa kako bi popustio u zahtjevima za većim izdvajanjima za NATO? I što je zapravo sve potrebno, i koliko vremena, da bi Europa imala svoju vojsku?
PUTIN ZA VOJSKU
Valja podsjetiti kako je NATO stvoren kao sigurnosno i vojno povezivanje zapadnih zemalja predvođenih SAD-om. Bio je to odgovor na prijetnje tadašnjeg Sovjetskog Saveza, a, za razliku od Varšavskog ugovora, NATO je nakon Hladnog rata preživio i pretvorio se ne samo u vojni nego i u sigurnosni i politički savez, silno važan za obranu svega onog što zovemo euroatlantskom zajednicom. Zato će protivnici europske vojske odmah reći da je NATO pod američkim vodstvom jedini pravi, realni i snažni jamac europske obrane, ali, naravno, uz još veći angažman europskih država. Zagovornici NATO saveza reći će i kako vojska ne može dobro funkcionirati ako ima pet i više političkih zapovjednika. Postavljaju i pitanje koji bi to jezik bio zapovjedni. Utvrdit će da je Europska unija danas više podijeljena nego ikad prije i da je zajednička vojska u takvim uvjetima samo san. Uz to, upozoravaju na velik problem različite i razjedinjene vojne tehnike te na mogući višak u jednoj i manjak u drugoj vrsti naoružanja. Stručnjaci koji su protiv europske vojske kažu da nije slučajno što je ruski predsjednik Vladimir Putin zagovaratelj te ideje. Jer njemu bi, ističu, silno odgovaralo da se na taj način destabilizira NATO, da tako oslabi, pa da Rusija bude još jača. Zna se kako utjecaj na globalnoj sceni nije moguć samo ako netko ima jake političke i ekonomske kapacitete, jer oni u današnje vrijeme moraju u dobroj mjeri biti potkrijepljeni i sigurnosnim i vojnim kapacitetima. Zbog svega toga zagovornici EU-a bez vlastite vojske uvjereni su kako se više isplati povećati izdvajanja za obranu i vojsku pod okriljem NATO pakta. No jedno je reći, a drugo ostvariti. Jer NATO članice postavile su cilj da će do 2024. sve izdvajati dva posto bruto domaćeg proizvoda za obranu, a Institut za istraživanje mira SIPRI utvrdio je kako je prošle godine to ostvarilo samo pet zemalja - Francuska, Grčka, Estonija, Poljska i Rumunjska. Ni ekonomski snažna Njemačka nije izdvojila više od 1,24 posto. Trump se ljuti jer su Amerikanci dali najviše, čak 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda. A kad smo već kod brojki, recimo i kako će Hrvatska za NATO ove godine uplatiti nešto više od 31 milijuna kuna. Kada pak zagovaraju europsku vojsku, Macron kaže kako je potrebno zaštititi europske granice, a Merkel da prava europska vojska znači i pokazivanje svijetu da u Europi više neće biti ratova jer će francuski, njemački, finski, poljski... vojnici biti rame uz rame. Tvrde da ona nije u suprotnosti s NATO-om, nego komplementarna s njime.
POKAZIVANJE MIŠIĆA
Očito je želja Macrona i Merkel jačanje linije Pariz - Berlin uoči europskih izbora u svibnju 2019. i procjena kako je moguće stvaranje zajedničke vojske dobra tema i predizborne kampanje za Europski parlament. Jer zajednička obranu podrazumijeva i zajedničku vanjsku politiku i daljnje učvršćenje EU-a. Čini se da će se tome moći teško protiviti i populističke stranke, jer neće moći reći da ne žele čvršću granicu, za koju se zauzimaju i da žele samo nacionalnu vojsku. Merkel i Macron uspjeli su i primiriti Trumpa, koji je izrijekom protiv europske vojske. Da su duhovi u SAD-u uznemireni europskom vojskom, govori i podatak kako je Washington zatražio objašnjenje stavova europskih zemalja oko planova o osnivanju europske vojske. Posebno žele čuti što točno Europa namjerava sa svojim sredstvima, jer o novcu je riječ. Žele znati je li riječ o vojsci za tzv. male sukobe ili o izgradnji kompletnih oružanih snaga. Izražavaju i nadu da će sve biti učinjeno u suglasju s NATO savezom.