Amerika je gorjela, i još gori, u Kaliforniji je harao, i još hara najveći požar u povijesti, više je od pedeset poginulih, više od 220 nestalih, izbjeglo je četvrt milijuna ljudi, izgorjelo je 150.000 hektara, više od 6700 kuća, s lica zemlje izbrisan je cijeli jedan prelijepi grad Paradise koji je imao 26.000 stanovnika. Nekoliko tisuća vatrogasaca, sjajno opremljenih, hrabrih, nisu ništa mogli protiv vatrenog tornada koji je gutao sve pred sobom.

Ljudi su umirali strašnom smrću u bijegu, u automobilima, nestale su u stravi cijele obitelji. A Kalifornija se još nije oporavila od užasa najvećeg šumskog požara koji ju je pogodio u kolovozu, kada je spaljeno oko 115.000 hektara, nestalo više od 1600 zgrada i poginulo desetak ljudi. Gorjelo je i u prosincu 2017. To su najveći požari u znanoj povijesti od 1932. godine u toj saveznoj američkoj državi, a događaju se posljednjih godina. Dovoljno za pitanja poput - zašto Amerika gori? Koji su uzroci tih katastrofalnih požara? Koliko je za to krivo globalno zatopljenje i sve druge klimatske promjene, poput novih struja vjetrova? Hoće li i zašto i u budućnosti biti strašnih požara i može li zbog vatrene kataklizme Zemlja i čovječanstvo ići svome kraju? I koliko je zapravo istine u riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je o kalifornijskom užasu rekao: "Nema ni jednog razloga za te velike požare u Kaliforniji, smrtonosne i skupe, osim jako lošeg upravljanja šumama".Doživio je opću kritiku bijesnih građana, vatrogasaca i posebice niza znanstvenika koji su, analizirajući stanje, iznijeli cijeli niz razloga za požare. Najveći klimatolozi svijeta kažu kako je suša posljedica klimatskih promjena i uzrok požara, pa su požari u Kaliforniji, skupa s poginulima i materijalnim štetama te štetama u prirodi, također posljedica klimatskih promjena. Kažu da taj dio SAD-a ima ionako visok indeks od opasnosti od požara, koji se izračunava na osnovu temperature zraka, vlažnosti zraka i vrste vjetra, a riječ je o suhom tlu, suhoj vegetaciji i vjetru koji nosi suhi zrak – idealnim uvjetima za kataklizmički požar. Zbog klimatskih promjena koje stvaraju ovako ekstremne uvjete, stručnjaci kažu kako više ne vrijedi pravilo da je Kalifornija ugrožena od ljeta do rane jeseni, nego je to tijekom cijele godine. Klima je, znači, veliki problem. Da bi se razvila vatra potrebni su samo suho tlo, suho bilje i iskra, a vegetacija je nekada toliko suha da bi mogla poslužiti za potpalu drva. Uz to, vjetrovi koji se spuštaju s planina suhi su i silazni, i često jaki. Geolozi su utvrdili da svake godine od jeseni u Kaliforniji pušu vjetrovi Santa Ana - vrući i suhi, idealni za širenje požara. Istraživanja kažu da su sezonski požari, oni od listopada pa do travnja, opasniji i razorniji. Oni se šire tri puta brže od ljetnih požara i češće prelaze na naseljena područja. A tu su onda i klimatske promjene, kažu klimatolozi, jer da temperature nisu prosječno za dva do tri stupnja više nego prije, i da nema globalnog zatopljenja, ne bi bilo ni ovako katastrofalnih požara. K tome ne treba zaboraviti da je Kalifornija prepuna vegetacije, da ima više šuma od bilo koje države SAD-a, osim Aljaske. Gotovo trećinu površine prekrivaju šume i travnjaci, pa i s tog gledišta nije ni čudno da se tako često javljaju požari.Što se klimatskih promjena tiče one se, ukazuju stručnjaci, nastavljaju širiti, pa će im se i utjecaj ubrzati. Iako se znanstvenici u nekim detaljima ne slažu, čak 97 posto stručnjaka za klimu diljem svijeta slažu se da je čovječanstvo svojim industrijskim djelovanjem i korištenjem fosilnih goriva prouzročilo globalno zatopljenje, a posljedično i klimatske promjene. I nije se šutjelo. Još 1992. je 1700 znanstvenika iz 65 zemalja potpisalo pismo nobelovca Hennryja Kendalla s upozorenjem čovječanstvu kako se mora odmaknuti od fosilnih i okrenuti neiscrpnim, obnovljivim izvorima energije da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i onečišćenja zraka i vode. Godine 2017. čak 15.364 znanstvenika iz 184 zemlje poslalo je drugo upozorenje s napomenom kako je u mnogim područjima situacija lošija nego prije 26 godina, a zabrinjavajuća zbog katastrofalnih klimatskih promjena zbog rastućih stakleničkih plinova zbog izgaranja fosilnih goriva.Spasa nema ni u klimatskom sporazumu iz Pariza 2015. godine, kada je dogovoreno ograničavanje porasta temperature od dva stupnja. Jer lako se prijeđe Rubikon, a klimatolozi tvrde kako bi zagrijavanje od tri stupnja značilo za svijet gubitak većine obalnih gradova, četiri stupnja donijela bi trajnu sušu u Europi i pustinju na golemim područjima Bangladeša, Indije i Kine, nenaseljeni američki jugozapad i Polineziju pod morem, dok bi povećanje od pet stupnjeva u odnosu na predindustrijsko vrijeme moglo značiti kraj ljudske civilizacije. I gdje je spas? Nove studije kažu da je moguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 Celzijevih stupnjeva i time spriječiti katastrofalne, nepovratne štete na okoliš planeta, da možemo to učiniti i istodobno podići standard življenja. Ali, to bi se moglo postići smanjenjem potrošnje energije za 40 posto, što ovisi o svjetskom dogovoru. Ima li u svijetu toliko pameti? Ili će čovječanstvo nestati u paklu požara?