Nakon silnih godina rimski filozof i pisac Lucius Anneeus Seneca u pravu je kad je rekao: "Obični ljudi misle kako je religija istinita, mudri je vide kao laž, a vladari je smatraju korisnom". Jer, ljudi u EU, posebice oni mladi, sve su manje religiozni, a ta je situacija jednaka, a ponegdje i još gora, u svijetu. Mladi su, naime, sve manje obični ljudi, a nisu ni vladari. Ide li religija nekakvom svom kraju snaga, kako misle neki ugledni svjetski stručnjaci.

Postaje li kršćanstvo kao neka do jučer zadana norma pomalo stvar prošlosti i koji su uzroci? Zašto se mijenja odnos ljudi prema religiji i koji su najveći razlozi bijega od religije i crkve? Koliko su krivi roditelji koji kulturološki vjerski identitet sve manje prenose na svoju djecu? I tko je uopće kriv? Europa postupno skreće prema postkršćanskom društvu, upozoravaju znanstvenici koji se bave tim područjem, pozivajući se na posljednje istraživanje koje je provedeno u 21 europskoj zemlji među mladima u dobi od 16 do 29 godina. Jer u najmanje desetak europskih zemalja većina mladih nema osjećaj nikakve vjerske pripadnosti, što najbolje svjedoči o trendu bijega mladih od vjere. Vrlo je zanimljivo kako je istraživanje pokazalo da je najmanje religioznih u Češkoj, gdje čak 91 posto ispitanika nema baš nikakvu vjersku pripadnost, kao ni njih 70 do 80 posto u Nizozemskoj, Švedskoj i Estoniji. Bez vjerske pripadnosti je i više od 50 posto mladih u Danskoj, Mađarskoj, Španjolskoj, Britaniji… Rezultati istraživanja koji se nalaze u izvješću Europska mladež i religija, kažu kako je najreligioznija Poljska gdje je mladeži bez vjere samo 17 posto, a slijedi ju Litva s 25 posto.


Nažalost, to istraživanje nije provedeno u Hrvatskoj. Zbog toga se valja pozvati na neke podatke Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu prema kojima je sredinom 80-ih u socijalizmu tek petina mladih vjerovala da postoji Bog, a njih 15 posto da je Bog stvorio svijet. Već 1999. u Boga je vjerovalo 77,2 posto mladih, a 2012. njih 78,7 posto. U školskoj godini 2015./2016. čak je 86,1 posto učenika osnovnih i srednjih škola pohađalo katolički vjeronauk, no na fakultetima broj vjernika među mladima potom se smanjio. Istraživanje pak Hrvatskog katoličkog sveučilišta "Religija i ljudska prava" na uzorku od 1284 učenika srednjih škola iz svih županija pokazuju kako mladi u Hrvatskoj još uvijek imaju vjeru - 85 posto njih izjašnjavaju se kao katolici, na misu redovno odlazi njih 32 posto, a čak se njih 45 posto svakodnevno moli, dok je na općoj populaciji istraživanje pokazalo da se taj postotak kreće između 33 i 37 posto. Prema tome, naši mladi idu u red najvećih vjernika u EU gdje i više od 80 posto mladih Poljaka kažu da su katolici, a više od pola njih redovito ide na misu. Međutim, jasan bijeg od religije vidi se u Litvi gdje od 70 posto katolika samo pet posto ide redovito na mise, u Češkoj je 70 posto mladih odgovorilo da nikada ne idu u crkvu, a u Sloveniji, Francuskoj, Britaniji, Španjolskoj, Nizozemskoj u crkvu ne ide njih između 55 i 60 posto. Uz to, samo u Poljskoj, Portugalu i Irskoj više je od 10 posto odgovorilo da idu na misu najmanje jednom tjedno. Zanimljiv je i podatak kako je istraživanje pokazalo da u šest najkršćanskijih zemalja idu one s povijesnom katoličkom većinom - Poljska, Litva, Austrija, Slovenija, Irska, Portugal - a ne protestantskom ili pravoslavnom. Prema istraživanju znatan je broj mladih Europljana koji su kršteni i nikada potom nisu bili u crkvi.



Naravno, postavlja se pitanje zašto se sve više mladih ne identificira s religijom? Vrlo cijenjeni profesor teologije i sociologije religije Stephen Bullivant, s londonskog katoličkog sveučilišta St. Mary’s, koji je i potpisnik istraživanja, tvrdi kako je religija pri kraju snaga te da će za 20 ili 30 godina crkvene zajednice biti manje, ali će im vjernici zato biti mnogo više posvećeni i odaniji. Pronalazi i krivca, jer, kako kaže: "Kulturološki vjerski identitet sve se manje prenosi s roditelja na djecu. Kao da se odmah s njih ispere". Podaci istraživačkog centra za religije iz SAD-a otkrivaju kako je 16 posto ispitanika odustalo od religije, jer se crkvena zajednica počela previše baviti politikom, 18 posto ih je odustalo nakon nekog traumatičnog događaja u životu, dok njih 19 posto navodi kao razlog pedofilske skandale u Katoličkoj crkvi koji su ih odbili od vjerskih zajednica kojima su dotad pripadali. Taj odgovor posebno je čest kod ateista koji su odgajani kao katolici, njih 32 posto. Leđa organiziranoj religiji okrenulo je 29 posto ispitanika zbog homofobije koja je sve češća u vjerskim zajednicama, dok 32 posto onih koji su rekli zbogom religiji dolazi iz obitelji u kojoj nije bilo osobite religioznosti, pa nisu niti stekli takve navike. Najveći broj ljudi koji ne pripadaju nekoj vjerskoj zajednici, njih 39 posto, dolazi iz dobne skupine od 18 do 29 godina. A podaci pokazuju i da manje od polovine kršćana u dobi između 18 i 23 godine ima biblijski svjetonazor. Jedna druga studija govori kako najviše mladi napuštaju crkvu, ili ostaju u vjeri ovisno o tome imaju li sigurno utočište u izražavanju svojih sumnji i nedoumica u svezi s Biblijom i vjerom prije odlaska od kuće. No, kao poruka za sve sigurno vrijedi ona Nelsona Mandele: "Važno je poštivati religijska uvjerenja, bez obzira na to vjerujete li u njih ili ne, poštujte ih. Ako ih ne poštujete, nikad nećete živjeti u miru s ljudima koji pripadaju drugom religijskom poretku".