Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Nema debelih stogodišnjaka – Izvucite pouku!
Datum objave: 11. kolovoza, 2018.

Svatko od nas, posebice ljeti, kada se valja pokazati u kupaćem kostimu, primjećuje na sebi poneki nedostatak, a najviše je onih kojima pogled na ogledalo pokazuje pretjeranu debljinu. Stoga i ne čudi što su i posljednji podaci alarmantni, jer kažu kako Hrvatska poprima epidemijske razmjere debljine, jer peti smo po debljini u EU, a 57,4 posto odraslih i 34,9 posto djece ima prekomjernu težinu! K tome se dodaje kako u Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovine osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu - 57,4 posto, od čega se debelima smatra 18,7 posto stanovnika. Muškarci su značajnije deblji od žena - njih 20,8 posto u odnosu na 16,8 posto žena.


Silno zabrinjava i podatak prema kojem se u proteklih 12 godina udjel djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 posto. Sedam posto djece između u dobi između druge i četvrte godine života već je pretilo, kažu podaci grupe znanstvenika Instituta za zdravstvena mjerenja Sveučilišta u Washingtonu, a na temelju podataka 68 milijuna pacijenata. Za Hrvatsku podaci govore kako 34,9 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega se debelima smatra 14 posto djece. Među njima je više dječaka - 17,2 posto, te 10,7 posto djevojčica. Zanimljiv je i podatak iz jednog istraživanja koji kaže da je debelo čak 31 posto djevojčica u kontinentalnoj Hrvatskoj i 40 posto dječaka u jadranskoj regiji. Neće nas vjerojatno utješiti spoznaja kako, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 1,9 milijardi odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu, od čega je njih 650 milijuna debelo, 11 posto muškaraca i 15 posto žena. Također, više od polovine odraslog stanovništva Europe, njih 51,6 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega ih je 15,9 posto debelo. Najmanje muškaraca i žena s debljinom živi u Rumunjskoj, oko 9 posto, a najviše na Malti, 26 posto.

KRAĆE ŽIVJETI

Istraživanje koje je provedeno u 195 zemalja svijeta pokazalo je kako se u posljednjih tridesetak godina broj pretilih stanovnika našeg planeta gotovo drastično povećao - u 73 zemlje ovaj se broj udvostručio. Za neke pomalo iznenađujuće, ali u pretilosti među zemljama kolo vodi Egipat, gdje je 35 posto debelih. Tu su još Saudijska Arabija, Irak i SAD. Najviši postotak djece koja pate od prekomjernog broja kilograma živi u SAD-u, gotovo 13 posto djece i mladih u dobi ispod 20 godina. Prema ukupnom broju, najviše pretile djece živi u najmnogoljudnijim zemljama poput Kine i Indije, a najveći broj pretilih odraslih u SAD-u i Kini. Nije stoga čudno što je debljina već odavno klasificirana kao bolest i kao uzročnik mnogih bolesti. Međunarodna klasifikacija definira ju kao bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Za one koji olako prihvaćaju svoju debljinu, shvatit će koliko se igraju sa zdravljem, jer je od posljedica bolesti koje su izravno povezane s pretilošću, prema podacima iz 2015. godine, diljem svijeta umrlo četiri milijuna ljudi. Debeli ljudi žive kraće. Govori to i studija Sveučilišta Northwestern u Chicagu, prema kojoj pretili muškarci žive prosječno dvije godine kraće od osoba s idealnom težinom, dok ekstremno pretili muškarci žive prosječno šest godina kraće. Kod žena je pretilost bila povezana s prosječno tri do četiri godine kraćim životom, a ekstremna pretilost s prosječno šest godina kraćim trajanjem života. Čak i kod osoba s tjelesnom masom koja blago prelazi idealne vrijednosti bilježi se povećanje rizika za dugotrajnije bolesti, posebice srca.

SMANJITE OBROKE

I zaboravite onu da su debeli ljudi radosniji, sretniji, upozoravaju stručnjaci. Oni nisu sretni, možda samo izgledaju sretno, a kad ostaju sami nema sreće, pate od depresije, zadihani, znojni. A tužni su i zbog stigme kojoj su izloženi 24 sata. Uz sve to u Hrvatskoj još jedna spoznaja. Kronične nezarazne bolesti krivac su za devet od deset smrti Hrvata, posebice debljina i gotovo kronični nedostatak kretanja. Nema točnih podataka za Hrvatsku, ali premalo tjelesne aktivnosti u Europi ubije više ljudi nego pretilost. A više od 65 posto Hrvata ne vježba, ili to čine vrlo rijetko. Prema podacima iz istraživanja u Hrvatskoj 52,9 posto ispitanika vježba manje od 60 minuta tjedno, dok ih 59,6 posto ukupno hoda manje od 30 minuta tijekom uobičajenog dana! Mnogo se sjedi, a uz to čak 53 posto dnevnog unosa kalorija prosječne građanke bazirano je na ugljikohidratima. Kod muškarca je broj nešto manji: radi se o 49 posto, a smatra se da bi ta brojka trebala iznositi 30 posto. Zbog svega toga, što se na kraju svodi na debljinu, znanstvenici govore o uznemiravajućoj i rastućoj globalnoj krizi zdravlja. U Hrvatskoj je Sabor lani donio čak i odluku o proglašenju Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, jer je na razini države borba protiv debljine stala s akcijskim planom iz 2012. godine. A ove je godine izrađen prijedlog novog akcijskog plana za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima.

Jedan od devet ciljeva je i borba protiv debljine - unaprjeđenjem zdravlja, promjenom životnog stila te poticanjem pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Manje kalorija i više kretanja. Da biste produžili život smanjite obroke, reče jednom Benjamin Franklin. Već 20 minuta brzog hodanja na dan smanjuje rizik od prerane smrti, jer nema debelih stogodišnjaka, pa ako želite doživjeti stotu, nemojte biti debeli!