Datum objave: 7. srpnja, 2018.
Točno prije 50 godina, u srpnju 1968., potpisan je u Londonu, Moskvi i
Washingtonu Ugovor o neširenju atomskog oružja. No 50 godina poslije u svijetu
još uvijek postoji 15.000 atomskih bombi ili bojnih glava! Svijet doslovno sjedi
na atomskim bombama! I opet je bio silno pametan i vidovit Albert Einstein, koji
je rekao:
"Oslobađanje atomske energije nije proizvelo novi problem. Samo je
rješavanje već postojećeg postalo još hitnije. Može se reći da je na nas
utjecalo kvantitativno, a ne kvalitativno." Jer danas je više nego ikad prije
glavni naglasak na onome "kvantitativno". Ugovor koji je potpisan davnih godina,
a pristupilo mu je više od 190 zemalja, danas je u pravoj krizi. Dokaz tomu je i
što je 2015. propala posljednja konferencija o provjeri Ugovora, a stručnjaci,
na žalost, vjeruju kako će se to dogoditi i sa sljedećom, planiranom za 2020.
godinu. Velika Britanija, SAD i Rusija tim su se ugovorom obvezale da će raditi
na sprječavanju širenja nuklearnog oružja, ali sve je daleko od nuklearnog
razoružanja. Jer podatci Instituta za istraživanje mira SIPRI iz Švedske govore
kako baš oni koji bi trebali stopirati tu utrku za strašnim oružjem - nuklearne
sile SAD i Rusija, imaju i najviše zaliha bombi, koje, prema procjenama
stručnjaka, neće smanjivati – Rusija oko 7000 bojnih glava, a SAD oko 6800. U
nuklearnoj družbi još je sedam zemalja - Velika Britanija s 215, Francuska s
300, Kina s 270, Indija 120-130, Pakistan 130-140, Izrael 80 i Sjeverna Koreja s
10-20 bojnih glava - ukupno u svijetu devet zemalja, ali uopće ne pomišljaju da
se odreknu nuklearnog naoružanja. I posve je razumljivo da je zemljama koje
posjeduju nuklearno naoružanje ono i glavna odrednica njihove nacionalne
obrambene strategije.
1739 MILIJARDI ZA ORUŽJE
Kada se pogledaju brojke, u
2017. godini izbrojena je koja bomba manje nego 2016., ali nuklearne sile zato
debelo rade na velikoj modernizaciji svojih zaliha. Radi se ubrzano na novim
tehnologijama i sustavima preciznog elektroničkog upravljanja, kao i na
modernijem nuklearnom oružju. Naravno, troši se i silan novac. Tako stručnjaci
iz SIPRI-ja u "Godišnjem izvještaju 2018." navode da je prošle godine zabilježen
rekord - nikada nakon Drugog svjetskog rata nije za naoružanje izdvojeno toliko
novca kao 2017. godine. Ukupan iznos kreće se oko 1739 milijardi dolara, što je
230 dolara po stanovniku Zemlje! Godinu dana prije prosjek je bio 227 po
stanovniku planeta. Uz to, podatci govore kako će SAD za modernizaciju svog
nuklearnog arsenala do 2026. izdvojiti oko 400 milijardi dolara. U izvješću je
posebno vidljivo povećanje iznosa za naoružavanje na području istočne Azije.
Kina je povećala izdatke za obranu na 228 milijardi dolara, što je 5,6 posto
više nego godinu prije. Više novca troše Indija i Pakistan, jer razvijaju novo
atomsko oružje i povećavaju proizvodne kapacitete radioaktivnog materijala koji
se može koristiti za atomske bombe.
NEMA JAMSTVA
Za to vrijeme SAD i Rusija, zaduženi za
neširenje atomskog oružja, nastavljaju svoju utrku i drže svijet u napetosti.
Razgovori o razoružanju između dvije velesile, koje drže čak 92 posto svjetskog
nuklearnog naoružanja, više i ne postoje. Trump vodi politiku otklona od Obamine
politike manje ovisnosti o nuklearnom oružju te je najavio modernizaciju i
jačanje nuklearnih kapaciteta, uz uvođenje novih modela u postojeći arsenal.
Pentagon je dobio rekordnih 700 milijardi dolara za svoje potrebe, a tim
budžetom SAD znatno nadmašuje izdvajanja Rusije i Kine za vojsku. Stavljajući
nuklearno oružje u prvi plan međunarodne politike, SAD zapravo kaže zbogom
nuklearnom razoružanju. Zbog takvog ponašanja SAD-a i, s druge strane, Rusije,
zemalja koje su zaokupljene međusobnim "ratom", postoji realna opasnost za
svijet da se nuklearnog oružja dočepaju i još neke zemlje, prije svega Iran i
Saudijska Arabija. Ugovor star 50 godina tako više nije nikakvo jamstvo za
nuklearno razoružanje, koje, prema ocjenama mnogih stručnjaka, neće ni biti.
Zbog svega toga postoji i opasnost od nuklearnog rata. S jednog važnog skupa
znanstvenika, među kojima je bilo i 17 nobelovaca, početkom je godine otišla
poruka svijetu kako kazaljke "sata atomskog rata" stoje na dvije minute do
dvanaest! Naravno, nada za mir ipak postoji, a svijet ju je doživio i kroz
činjenicu kako su se godine 2017. u Ujedinjenim narodima čak 122 zemlje od 193
članica izjasnile za zabranu atomskog oružja. Kada 50 zemalja ratificira taj
ugovor, on će biti i pravno obvezujući, pa bi posjedovanje nuklearnog oružja
bilo ilegalno. No još je silno daleko i vizija svijeta bez atomskog oružja a
kamoli da to postane stvarnost, o čemu je govorio Barack Obama.
Još se
sumnjičavo gleda na susret Trumpa i Kim Jong-una, koji prema ocjeni analitičara,
slovi kao najrizičniji faktor među svim osobama koje mogu izazvati masovno
uništenje. Zabrinutost su oduvijek izazivali Indija i Pakistan, koji su tijekom
20. stoljeća prošli kroz nekoliko okršaja. Hoće li svijet, koji sjedi na
atomskim bombama, eksplodirati? Možda odgovor daje opet Albert Einstein:
"Znanost je dovela do te opasnosti - atomskih bombi, ali pravi problem je u srcu
ljudi. Do promjena u srcu drugih doći će samo ako dođe do promjene u našem srcu
i budemo li hrabro istupali."