Najveći razlog zbog kojeg će većina ljudi kupiti računalo za kućnu uporabu bit će povezivanje u veliku komunikacijsku mrežu. Sada smo tek u početnom stadiju nečeg velikog i nevjerojatnog za većinu ljudi, nevjerojatnog kao telefon, rekao je Steve Jobs, jedan od najutjecajnijih ljudi u svijetu računala, veliki vizionar i čovjek ispred svog vremena. Bilo je to 1985. godine. A danas spektakularne brojke od kojih boli glava i najave kako će već 2022. u svijetu biti čak 2,6 milijardi novih pretplatnika mobilnog širokopojasnog pristupa internetu, što je u prosjeku više od milijun novih pretplatnika svaki dan! A kakva je situacija danas? Koje su razlike između potrošača zemalja EU-a i Hrvatske kada je riječ o internetu? Koliko hrvatski građani prate vijesti, portale, društvene mreže, a koliko druge zemlje? Koliko Europljani, a koliko Hrvati surfaju mobitelom? Kako se najčešće pristupa internetu i zašto? Podatci Eurostata kažu kako Hrvatska pripada među 11 zemalja EU-a gdje više od petine građana ne koristi internet, dok ga Europljana koristi više od četiri petine. Najlošija je Bugarska s 33 posto, dok je u Danskoj i Luksemburgu tek dva posto građana bez iskustva s internetom. Zanimljivo kako četvrtina kućanstava u Hrvatskoj nema priključak na internet, jer su rekli da im ne treba, ili se njime ne znaju služiti. Pristup internetu ima 76 posto kućanstava, a u EU-u 85 posto. Valja reći i 14 posto građana u EU-u nikada nije koristilo internet, 79 posto koristi internet bar jednom tjedno, a 71 posto svaki dan ili gotovo svaki dan. Najviše ih je u Luksemburgu s 93 posto.

Googleovo istraživanje pokazalo je kako 74 posto građana Hrvatske redovito koristi internet u osobne svrhe. U tome kaskamo za svijetom, koji je na 82 posto. Kada je riječ o dobi i obrazovanju onih koji vole internet, Hrvati se uklapaju u europske rezultate. I dalje su predvodnici u korištenju interneta oni mlađih dobnih kategorija, kao i obrazovaniji, dok broj korisnika opada s godinama i obrazovanjem. Redovni korisnici interneta u EU-u su osobe u dobi od 16 do 24 godine s 96 posto, dok je recimo onih u dobi od 57 do 74 godine samo 57 posto. Visokoobrazovani koriste internet u 96 posto slučajeva, a oni manje obrazovani u 60 posto.

U Hrvatskoj se napreduje i kada se radi o uređajima kojima se osvaja svijet interneta, jer ih se koristi sve više. Oko 68 posto građana koristi pametne telefone, 55 posto ih koristi laptope, a 40 posto pametne televizore. Prema korištenju mobitela za pristup internetu Hrvatska je u EU-u na visokom četvrtom mjestu, jer 87 posto korisnika surfa na taj način, a prije pet godina bilo je samo 27 posto osvajanja interneta mobitelom. Iza nas su čak Velika Britanija s 86 posto i Danska s 85 posto. Pada u oči i kako u nas čak 60 posto građana starijih od 55 godina pristupa internetu mobitelom. Slijede se svjetski trendovi jer su digitalne vještine sve važnije za uspjeh i u privatnom i u poslovnom životu. Internet je pak postao važan u svakodnevnom životu jer pomaže radu, sudjelovanju u društvenom životu, obrazovanju te omogućuje brži i lakši pristup mnogim uslugama. Da su Hrvati toga svjesni svjedoči i podatak da na mjesečnoj razini 78 posto hrvatskih korisnika traži online informacije o robi i uslugama, 70 posto korisnika koristi karte za određivanje lokacije ili rute, a 46 posto online kupuje. Nameće se onda i pitanje što hrvatske internet-korisnike najviše zanima i koje su im aktivnosti najpopularnije?

Generalno, internet se i dalje najviše koristi za čitanje novina i magazina, potom za informiranje o proizvodima i uslugama te zdravlju, dok se najmanje koristi za traženje posla i predaju službenih zahtjeva i obrazaca javnim službama. Eurostatovi podatci govore da su Litavci najviše skloni vijestima preko interneta te da ih je čak 93 posto čitalo online vijesti. Ali, ni Hrvati mnogo ne zaostaju, nalaze se na samom vrhu, jer je postotak čitanja vijesti na portalima vrlo visokih 91 posto. Društvene mreže u EU-u koristi 88 posto mladih od 15 do 24 godine, a samo 38 posto onih koji su u dobi između 55 i 74 godine. Prema statistici, Mađari su pravi ovisnici o lutanju po Facebooku, Twitteru i Instagramu, dok 69 posto Hrvata visi na društvenim mrežama. Glasovne i videopozive preko interneta koristi 54 posto građana EU-a dobne skupine od 16 do 24 godine, dok je taj postotak u dobnoj skupini od 55 do 74 godine samo 30 posto. Internetski telefonski i videopozivi najpopularniji su među Bugarima, gdje ih koristi 80 posto građana, dok je u Hrvatskoj to samo 45 posto. Kada je riječ o korištenju interneta zbog informiranja o proizvodima i uslugama, Hrvati imaju visokih 91 posto, ali zato zaostajemo u internetskom bankarstvu. Finci su tu broj jedan u EU-u s visokih 92 posto, dok u nas tu uslugu koristi samo 53 posto građana koji su na internetu. Nije nam jača strana ni online kupnja, jer je EU prosjek 66 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 45 posto. Čudno djeluje i podatak prema kojemu koristimo internet za putovanja samo s 30 posto.