Iako poznati pisac Honore de Balzac jednom reče: “Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo za tim glupostima žalili”, na sreću, čini se, mladi ga sve manje slušaju. Bar je tako kada se pogledaju sve moguće svjetske ankete i istraživanja o tome kako se mladi sve češće ponašaju, čemu teže, čega se odriču, što im je na prvom mjestu, a što odbacuju. Seks, alkohol, pušenje, pa ni droga, po mnogim pokazateljima više nisu tako u modi i među mladim ljudima u svijetu sve je jači novi trend – tinejdžeri bez cigareta, bez boca po parkovima i kafićima, sve je manje droge, sve se kasnije ulazi u seksualne odnose. Manje se puši i raste broj onih koji nisu nikada uzeli cigaretu, manje se pije, a sve se više brine o zdravom i lijepom tijelu, urednom životu i onom što je silno važno - o fakultetskoj diplomi.

A ima i jedna velika negativnost u svim tim novim trendovima, jer sva istraživanja pokazuju i kako su mladi ljudi sve usamljeniji, jer je ono pravo druženje masovno prešlo na društvene mreže, koje su ukrale žive kontakte. Prava ironija – društvene su mreže ukrale društvo. Kako je došlo do svih tih novih trendova i što govore podatci? Kakva je slika hrvatske mladeži i jesu li naši mladi iskoračili prema tim novim, zdravijim i pametnijim trendovima?

Već od 1999. godine u Europi je počeo opadati broj tinejdžera od 15 ili 16 godina koji su pušili i počeo rasti broj onih koji cigarete nikada nisu ni probali. Sve je više i onih koji nisu probali ni alkohol, marihuanu, neke druge poroke ili sedative. Mladi u Hrvatskoj još su uvijek na trasi negativnih trendova, pa, prema podatcima Europske agencije za istraživanje konzumacije alkohola i opasnih droga među školskom djecom, Hrvatska drži neslavno treće mjesto od 36 europskih zemalja prema broju maloljetnika koji piju alkohol. Oko 33 posto mladih u nas puši, 55 posto konzumira alkohol, a čak ih se 47 posto povremeno opija, po čemu smo debelo iznad europskog prosjeka. U Hrvatskoj mladi lako dolaze i do alkohola, pa smo po tome u europskom vrhu, jer čak 87 posto naših školaraca tvrdi da alkohol može kupiti bez problema. Što se pak pušenja tiče, čini se da su i u nas sve manje popularni frajeri s cigaretom, opada broj mladih pušača, ali ih je još uvijek više negoli u razvijenim zemljama. Oko 38 posto učenika nikad nije pušilo, a trećina ih je 2015. pušila. Od negativnosti valja još navesti kako trećina naših mladića posjećuje kladionice.

U svijetu mladi sve kasnije ulijeću i u seksualne odnose. Zgodni su primjeri da je udjel mladih do 24 godine bez seksualnog partnera u SAD-u šezdesetih bio 6,3 posto, a devedesetih je taj udjel skočio na 15,2 posto. Od seksa gotovo ekstremno bježe mladi Japana, kojih je bez njega 2002. bila trećina onih od 20 do 24 godine, a 2015. čak 47 posto! Mladi Hrvati ni tu se ne predaju, jer istraživanja pokazuju da prvo seksualno iskustvo imaju s prosječno 17,3 godine, što svjedoči da naši mladi ne slijede svjetske trendove i žure u seksualne odnose.

Ono što je u Hrvatskoj pozitivno jest da se slijedi trend prema kojem je udjel mladih u svijetu s fakultetskom diplomom između 2000. i 2016. godine skočio s 26 na čak 43 posto. I naši se mladi sve češće odlučuju za fakultete i doktorate i na tom planu polako hvataju korak. Ali mladi u svijetu sve više vise na Internetu, a istraživanja pokazuju da naše djevojke i mladići na tom planu ne zaostaju i da na Internetu provode čak šest od sedam dana, i to uglavnom na društvenim mrežama. A one postaju sve veća opasnost, ne samo zbog širenja mržnje i drugih nepoćudnosti nego i zato što mnoga istraživanja dokazuju da su osobe koje provode više od dva sata dnevno na društvenim mrežama tjeskobnije, usamljenije te se osjećaju izoliranije od drugih. Zanimljivo je da znanstvenici s Harvarda tvrde da osobe između 18 i 34 godine češće pate od usamljenosti nego stariji od 55 godina.

Inače, usamljenost postaje sve veća opasnost, izolacija među mladima je u porastu i sve je više samaca. Znanstvenici s Harvarda navode da je usamljenost među mladima smrtonosna kao i pušenje cigareta. Također, usamljenost povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Taj osjećaj odbačenosti i izoliranosti povećava krvni tlak i uzrok je stresa. Usamljenost čini mlade ljude nesretnima, utječe na njihovo mentalno zdravlje. Nekada se upozoravalo na to da društvene mreže izazivaju FOMO, neku vrstu straha od propuštanja, ali problem postaje mnogo ozbiljniji. Zbog dominantne komunikacije preko društvenih mreža i sve manje druženja “uživo”, znanstvenici upozoravaju na sve veću pojavu u svijetu da mladi, kao u Japanu i Južnoj Koreji, postaju virtualni pustinjaci. Šalju se i sve alarmantnija upozorenja o opasnom druženju na društvenim mrežama, koje će oduzimati i živote. Bilo kako god, valja pozdraviti trend da mladi sve više vježbaju i brinu se o svom tijelu i izgledu.