Mala je razlika čami li rob u zlatnim ili željeznim lancima - rekao je još davnih godina Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup i političar, vjerojatno i ne sanjajući kako će i u 21. stoljeću, koje živimo, ta tema i dalje biti aktualna. A surovi svijet, u kojem se danas najvećim dijelom sve više živi egoistički i materijalistički, gotovo da i ne razmišlja da i dalje postoje - robovi. Na žalost oni nisu relikt nekih davnih vremena, već brutalna stvarnost, na što podsjećaju najnoviji podatci fondacije Walk Free, prema kojima je prošle godine u svijetu bilo oko 45,8 milijuna robova!

Zabrinjavajući podatak je da žene i djevojke čine 71 posto tih ljudi. Do tih su podataka došli tako što su u 167 zemalja razgovarali s oko 42.000 ljudi. No, slične podatke objavila je i Međunarodna organizacija rada. Sve postaje još više zastrašujuće kada se doda i podatak kako čak 152 milijuna djece u dobi od pet do 17 godina svaki dan radi, od kojih većina u gotovo robovskim uvjetima. Prisilni je rad najrašireniji oblik suvremenog ropstva, a procjenjuje se da je u toj kategoriji čak 24,9 milijuna ljudi, no sve je još i mnogo gore jer oni koji su radili istraživanje u nekim dijelovima svijeta nisu mogli doći do bilo kakvih podataka. Vjeruje se kako baš tamo gdje nema podataka cvjeta robovlasnički odnos u raznim oblicima. U tim zemljama na taj oblik ropstva ne prisiljavaju samo privatni poslodavci, nego i sama država. Jer, proizvodi koji putuju i diljem svijeta imaju na sebi nevidljiv pečat roblja koje je na njemu radilo. Podatci pokazuju kako u gotovo 60 posto zemalja postoji vrlo visok rizik robovskog rada u cijelom lancu proizvodnje, gdje su prisiljeni raditi u tvornicama, rudnicima i na poljoprivrednim dobrima, bez plaće i bez iole normalnih uvjeta za život.

To suvremeno i krvavo današnje ropstvo, uz prisilan rad, obuhvaća razne eksploatacije kao što su trgovina ljudima, trgovina seksualnim uslugama, prisilni brak i sve više prisutno - dužničko ropstvo. Više od 20 milijuna ljudi žrtve su ropstva zbog svojih dugova. Robovlasnici, koji sebe nazivaju poslodavcima, nametnuli su im svoju igru, dajući im siću da prežive, a onda pozajmicu na pozajmicu kako bi stvorili višegodišnji dug i nametnuli im pakao iz kojeg ne mogu van. Ništa bolje nije ni uglavnom ženama, njih oko 15,4 milijuna, koje su u ropstvu u prisilnom braku, a još je strašnija spoznaja da su od tog broja 37 posto djeca prisiljena na brak, koji je često i paravan za prostituciju ili seksualno ropstvo. Znakovit je i podatak da kada se učini računica, ispada da su na svakih 1000 stanovnika u svijetu čak 5,4 žrtve svih mogućih suvremenih oblika ropstva. Strašno je i to kako je prema podatcima o trgovini ljudima, o ropstvu, nacionalnim zakonima i primjeni tih zakona u 198 zemalja, njih 115 u kategoriji znatnog rizika o korištenju ljudi kao robova. Najviše je robova na području azijsko-pacifičke regije, oko 25 milijuna, a slijedi Afrika s 9,2 milijuna. Zanimljivo da se na sam vrh eksploatiranih ljudi svrstava Sjeverna Koreja.

Što se tiče EU-a, rizik korištenja robovskog rada je srednji, a vrlo nizak rizik imaju Njemačka, Danska Nizozemska i Finska, u kojima su i zakonski okviri na visokoj razini. Ono što će možda i začuditi, i u Hrvatskoj postoje robovi, lani njih oko 17.100 ili 0,4 posto stanovništva. U hrvatske moderne robove uglavnom se ubrajaju, prema istraživanju, maloljetnici koje se prisiljava na prostituciju, krađu ili druge kriminalne radnje za odrasle, kao i rad bez plaće. Tu se vjerojatno nisu našli i svi oni koji rade u nas, a nekoliko mjeseci nisu primili plaću. Kad smo kod novca, valja reći kako je “posao” s modernim robovima vrijedan godišnje oko 150 milijardi dolara, iako se prosječan rob danas prodaje za samo 90 dolara, dok je on prije 200 godina vrijedio današnjih 40.000 dolara, ističu stručnjaci. Posao cvjeta unatoč mnogim akcijama Ujedinjenih naroda u globalnoj borbi protiv suvremenog ropstva i trgovine ljudima, gdje se koristi čak i prva svjetska istraživačka platforma za suvremeno ropstvo, koja koristi satelite kako bi locirala radne logore i razotkrila suvremene robovlasnike.