Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Robotizacija
Datum objave: 11. studenog, 2017.

Opasnost u prošlosti bila je da ljudi ne postanu robovi. Opasnost budućnosti u tome je da ljudi ne postanu roboti - reče glasoviti Erich Fromm. Danas bismo mogli nastaviti taj niz i reći kako se ljudi boje da će ih s radnih mjesta otjerati - roboti! Umjetna inteligencija toliko galopira da će zamijeniti ljude na svim mogućim poslovima. A koliko su ta crna predviđanja točna dokaz su mnogi podaci, ali i rijetka složnost mnogih znanstvenika, futurologa, pa i ljubitelja teorija zavjere. Za jedne je ta spoznaja noćna mora, a za one druge pravo savršenstvo. Jer, crne prognoze kažu kako će već do 2030. godine mnoga radna mjesta nestati i čak dvije milijarde ljudi ostati bez posla zbog robota.

Na svakom drugom radnom mjestu u Japanu bit će njegova visost robot, a robotika i umjetna inteligencija prema crnim prognozama utjecat će na oko 30 posto radnih mjesta u Velikoj Britaniji, 35 posto u Njemačkoj, 38 posto u SAD-u... Analitičari kažu kako su s 56 posto najugroženija radna mjesta u transportu i skladištenju, potom u proizvodnji 46 posto, pa u veleprodaji i maloprodaji 44 posto. Istraživanja pokazuju da su najugroženiji fizički radnici, prijevoznici i administratori, ali umjetna inteligencija sve više ugrožava i radna mjesta zdravstvenih radnika, farmaceuta, liječnika, pravnika, prevoditelja, ali i svijet umjetnosti. Japanci su čak i razvijali inteligentnog robota, koji bi bio dovoljno pametan da položi prijamni ispit na prestižnom sveučilištu u Tokiju. A s druge, pak, strane neke su zemlje poput SAD-a, Rusije, Kine... usavršile autonomne robote, tzv. robote ubojice, kojima mogu zamijeniti policajce i vojnike na ratištima, koji bi mogli potpuno samostalno donositi odluke koga treba napasti i ubiti.

Svi ti podaci, koji izazivaju strah, zahtijevaju i odgovore na mnoga pitanja, kao treba li se doista čovjek bojati da će ga roboti izgurati, je li on i zašto bolji od čovjeka, i može li uopće umjetna inteligencija bez čovjeka. Može li suvremeni svijet bez razvoja robotike i gdje je Hrvatska u tome? Svaki poslodavac koji na radnom mjestu može imati robota trlja ruke jer će ga on koštati kao godišnja plaća čovjeka, a radit će 24 sata na dan, bez odmora, bez objeda, bez bolovanja i slobodnih dana, a neće mu padati ni koncentracija na poslu. To govori o pozitivnoj ulozi razvoja robotike i umjetne inteligencije gdje njihova primjena stvara i nova radna mjesta i ne ugrožava ljude. Primjera radi, Njemačka i Japan imaju najveći broj robota u odnosu prema broju zaposlenih, a nezaposlenost je mala i stalno pada. Neki se poslovi mijenjaju, a robotizacija stvara nova bogatstva i otvara nove poslove. Roboti nisu prijetnja, već se stvara potreba za dodatnim kadrom koji će moći upravljati robotima, servisirati ih, proizvoditi nove u procesu suradnje čovjek - robot.

Na to upozoravaju i naši stručnjaci u zemlji koja ima tek 175 robota, a procjenjuje se da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo imati 2000 robota. Naravno, kaskamo, ali radi se. Hrvatska gospodarska komora nastoji doći do konkretnih podataka o upotrebi robota u hrvatskom gospodarstvu i potrebama tvrtki za daljnjom automatizacijom proizvodnje kako bi se povećala produktivnost. Roboti gospodarstvu nisu prijetnja. A Hrvatska ima stručne ljude, ima i mlade koji iz području robotike donose zlatne medalje s natjecanja gdje pobjeđuju kolege iz 40 zemalja svijeta. Kao i uvijek, nedostaje novac. Hrvatska je po izdvajanjima za obrazovanje i znanost na začelju EU-a. Za istraživanja i razvoj izdvajamo tek oko 0,85 posto BDP-a, a prosjek u EU-u je 2,03 posto. Ali unatoč tome naši su ljudi stvorili robote kakav je RONNA, koji operira mozak i za koji su zainteresirani Amerikanci, pa projekt ADORE, robot za primjenu u pomaganju pri dijagnostici i terapiji djece s autizmom, znanstvenici s FER-a u projektu MORUS rade najveću bespilotnu letjelicu za NATO... Bez razvoja robotike nema prave budućnosti, naravno, vjerujući u svijest ljudi da neće biti radikalizacije u robotizaciji. Pa makar nam roboti ušli do kraja i u novinarstvo, pa će se neki budući novinari potpisivati uz fusnotu: “Oprostite, ovaj je članak napisao čovjek”!