Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Strah od mirovine
Datum objave: 13. svibnja, 2017.

Pišući o starosti, glasoviti pisac Mark Twain, jedan od najvećih humorista u svjetskoj književnosti, napisao je: “Bore na licu jedino pokazuju gdje je nekada bio osmijeh.” Dobri Twain kao da je bar malo udahnuo ovog našeg hrvatskog zraka i osjetio kako jadno žive stari ljudi, umirovljenici, koji su cijeli život pošteno i s mukom radili da bi danas dobivali crkavicu od koje ne žive, već životare. Crni humor, dakako. I dok umirovljenici iz uređenih i razvijenih zemalja Europske unije, u kojoj smo i sami, putuju diljem svijeta, jer im je ponekad i jeftinije drugdje negoli kod kuće, naši možda mogu dohvatiti kakvu-takvu sliku tek na malim ekranima. A da bolje biti neće govore brojke koje su sve katastrofičnije.

Hrvatska ima danas oko 1,23 milijuna umirovljenika i 1,45 milijuna radnika i brojku koja poziva na opću opasnost jer na jednog umirovljenika imamo 1,18 radnika! Prosječna mirovina s 40 i više godina staža iznosi 3400 kuna i takav je sustav jednostavno neodrživ. Međutim, od goreg i lošije biti može, jer dok se na našoj političkoj sceni ratuje i teškom artiljerijom da bi se osvojile fotelje u vlasti ili pri vlasti koje lagodan život znače, Vlada koja se ljulja, u tišini je, gotovo u potaji, u Nacionalnom programu reformi donijela strateški dokument prema kojem bi se, kada krene isplata mirovina iz drugog mirovinskog stupa, država rasteretila. Ali, na račun prvih umirovljenika koji će to skupo platiti. Naime, svi koji su rođeni 1962. godine i poslije imat će čak 27 posto niže mirovine! Udar bi tako nove umirovljenike trebao tresnuti već 2019., kada kreće isplata prvih tzv. mješovitih mirovina, koje će brojne generacije gurnuti u još veće siromaštvo. Primjera radi, učiteljica koja ide u mirovinu samo godinu dana kasnije od svoje kolegice imat će cca 500 kuna manju mirovinu, a koja je i inače mizerna i nedostatna za normalan život.

Kako ne bi bilo nekih dvojbi ili nejasnoća, u dokumentu Vlade, tzv. Programu konvergencije jasno stoji: “Uvođenjem obveznog drugog mirovinskog stupa od 2027. godine nadalje većina novih umirovljenika primat će osnovnu mirovinu iz 1. stupa i mirovinu iz 2. stupa. To znači da će se rashodi za mirovine isplaćene iz prvog stupa postupno sve više smanjivati. To će smanjenje biti značajnije zato što umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz 1. stupa”. Riječ je o primjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je donesen 2007. godine. A u Zakonu o dodatku stoji kako pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto imaju osobe koje cijelu svoju mirovinu dobivaju iz prvog stupa. Tako ispada da svi oni koji su osigurani u prvom i drugom stupu nemaju pravo na povećanje dijela svoje mirovine koju dobivaju iz prvoga stupa za tih 27 posto.

Smije li i hoće li Vlada dopustiti da novi umirovljenici dobiju osjetno niže mirovine od postojećih i da ih se još dublje gurne prema kontejnerima? Ustrajanje na primjeni izazvalo bi još veće nepravde i socijalne tenzije, a stručnjaci upozoravaju kao bi to bilo i protuustavno. Iz Ministarstva rada, pak, tvrde kako nitko neće biti zakinut, iako svi izračuni govore drugačije. Jer problem generacije 1962. godišta je u tome što su malo izdvajali u drugi stup, pa ta mirovina ne može dostići dodatak od 27 posto. Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić obećava kako nitko tko odlazi u mirovinu nakon 2019. neće biti zakinut i da te nove dvostupanjske mirovine neće biti manje nego što imaju stari umirovljenici. Međutim, da bi ministar održao svoje obećanje, vladajući bi morali hitro reagirati jer je potrebno učiniti na vrijeme neke zakonske izmjene. I nije ih nikako dovoljno samo najaviti. Jer, u složenoj političkoj situaciji gdje vladaju podjele u Saboru, kad Vlada ima i nema tanku većinu, sve postaje neizvjesno. Vladi, naravno, nikako ne može biti cilj stvaranje novih socijalnih slučajeva, jer ih je u Hrvatskoj već previše. Umirovljenici su zadnji koji bi trebali osjetiti još jednu batinu političkih i drugih hrvatskih nesuglasica.