Datum objave: 27. rujna, 2014.
Kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu države Kolinda Grabar Kitarović, mora osvajati glasače s teškim okovima na nogama i flasterom na usnama, što su joj ga montirali Tomislav Karamarko i družina. Na još jednom izletu u Hrvatsku kamo je došla na odmor kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-saveza, počela je i - govoriti. U uvodu tih govorancija čuli smo i da je vjernica te da u izbornu trku ulazi, jasno, sa svojim svjetonazorom, koji je moderni konzervativizam, koji je isto tako uključiv, tolerantan, koji poštuje tuđe mišljenje.
Vjernica i konzervativka, dakako moderna, potom iznenada odlazi, valjda po blagoslov, kardinalu Bozaniću, a potom i u goste Velimiru Bujancu, voditelju emisije “Bujica”, na jednoj lokalnoj TV postaji, pravomoćno osuđenom na deset mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine, zbog dilanja kokaina kojim je plaćao seks. HDZ se inače zgraža nad konzumacijom i trgovinom drogom. Što je s članicom Kitarović? Još pamtimo i njezinu izjavu: “Nikada nisam mislila da ću morati, u Hrvatskoj, ostavljati hranu u čistim vrećicama kraj kanti za smeće...”. Trebalo bi to biti valjda neka nova strategija za izlazak zemlje iz krize. Jer od nje nismo do danas čuli ništa o tome kako vidi smanjivanje deficita i duga, gospodarske reforme, rješavanje nezaposlenosti, smanjenju državnog aparata, županija i općina i o drugim krupnim problemima Hrvatske. U slijepoj ulici između sebe i dežurnih šaptača iz HDZ-a, želeći se dopasti svima, odgovarajući bez jasnog stava, gospođa Kitarović već je od medija prozvana “teško pitanje”. Želi biti predsjednica koja će pomaknuti Hrvatsku unaprijed, a za to, kaže, “treba snažno liderstvo. A ja vjerujem da sam ja - ta”, no nije u stanju jasno i iskreno odgovoriti na pitanja koja bi je jednoznačno odredila kao kandidatkinju desnice. Ovako, pitanja o pobačaju, homoseksualnim brakovima, ćirilici, o ćirilici u Vukovaru, pobačaju... sve bi to ona prepustila drugima - lokalnoj vlasti, zakonima, stručnjacima, ili uz ocjenu “Homoseksualci su moji susjedi i prijatelji”. A između toga su parole patriotskog zanosa u stilu čovjekoljublje, domoljublje, bogoljublje, rodoljublje i još poneko “ljublje”, od kojih nema ni posla ni kruha u zemlji sve veće bijede i siromaštva. U svom strahu od Karamarka i partije i same sebe, gospođa Kitarović ne usudi se izreći svoj stav ni kad je riječ o estradi. “Zašto se uvijek pita Thompson ili Hladno pivo, zašto ne oboje”, kaže. A morala bi znati kako su Hladno pivo i Thomphson dva svijeta - i svjetonazorski, pa gotovo i ideološki.
Traži i Tuđmanov trg u Zagrebu, a ne zna kako ga već ima. Zaboravlja da je kao hrvatska veleposlanica u SAD-u, pred kongresmenima u Washingtonu o Josipoviću rekla: “Naš predsjednik je državnik koji je u godinu dana pomaknuo planine, kako u Hrvatskoj tako i u regiji”. Danas zbog potrebe, ili zato što mora, misli drukčije. Ne zna što je Josipović učinio s programom Nove pravednosti, koji je prije svega borba protiv korupcije i kriminala. Za podsjetnik, inicirao je promjenu Ustava kojom je dokinuto zastarijevanje za kriminal i ratno profiterstvo. Na temelju toga mnogo je političara završilo u zatvoru - mnogi iz HDZ-a, a među njima i bivši premijer Sanader. HDZ je pod nepravomoćnom presudom da za kriminal mora vratiti silne milijune. Gospođa Kitarović bila je u Predsjedništvu stranke, ministrica u Sanaderovoj vladi. Nitko, pa ni ona, nije tada u stranci znao za Fimi mediju i ostale afere? Slijepi, vjerni partiji, ili...? Baš me zanima što bi gospođa Kitarović rekla o zbivanjima danas, o tome kako njezin šef Karamarko odobrava poruku Stožera za obranu hrvatskog Vukovara državnom vrhu da neće biti dobrodošao u Koloni sjećanja na dan pada Vukovara. I uopće, kako kao dužnosnica NATO-a gleda na poniženje vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i cijelog vojnog vrha u Vukovaru? Ili, je li vjerski, svjetonazorski moderno konzervativno i moralno što Karamarko prima plaću od svih građana Hrvatske, a ne dolazi na posao u Sabor i što javno kaže da za to vrijeme putuje i diže HDZ iz pepela! Pa što ga onda HDZ i ne plaća?