Quo vadis, Europo? Za sada se ne zna...
Datum objave: 28. siječnja, 2017.
Kuda ide Europa - pitanje je koje se posebno postavlja nakon što je Donald Trump kao novi američki predsjednik dao prisegu. Premijerka Velike Britanije, Theresa May, bit će prva državnica koju će Trump primiti u Bijeloj kući.
Izlazak Velike Britanije iz Europske unije (Brexit) samo je jedan od događaja koji potvrđuje pitanje iz naslova ove kolumne. Europa je pred zasigurno najtežim izazovima od svog osnutka. Čini se da baš ne ide onako kako su to Britanci zamislili, jer se pokazalo da Parlament, a ne vlada, pokreće pitanje izlaska iz EU. Tako će se još neko vrijeme morati pričekati s konkretnim potezima Velike Britanije, što još više otežava složenost situacije ostalih članica Europske unije. Sve je vidljivije jačanje populističkih i nacionalističkih stranaka u europskim državama koje nisu zadovoljne stanjem u Europskoj uniji. Posebno se to vidi u Njemačkoj, gdje jača stranka Atlernative für Deutschland - AfD, koja je na nekoliko posljednjih pokrajinskih izbora dobila značajan postotak glasova. Ove su godine i parlamentarni izbori u Njemačkoj, pa se ondje strahuje kako bi AfD mogao ući i u Bundestag. Nedavno je njemački Ustavni sud ponovno odbio tužbu o zabrani Nationaldemokratische Partei Deutschland - NPD, koju u Njemačkoj smatraju nacionalističkom strankom. Ovih dana poznavatelje političkog stanja i odnosa u Njemačkoj posebno je iznenadila odluka dosadašnjeg vicekancelara i ministra gospodarstva Sigmara Gabriela da se ne natječe na sljedećim izborima za njemačkog kancelara. On je za kandidata Socijaldemokratske stranke Njemačke predložio dosadašnjeg predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza. Sam Sigmar Gabriel rekao je kako bi on želio biti novi ministar vanjskih poslova Njemačke, na mjestu dosadašnjeg SPD političara, dr. Frank-Waltera Steinmeiera. Kako će se Schulz uspjeti nositi s dosadašnjom kancelarkom Angelom Merkel, koja se priprema za još jedan mandat, teško je prognozirati. Angelu Merkel opterećuje izbjeglička kriza, ali, s druge strane, u vrijeme njezine vlade Njemačka je ojačala i postavila se kao jedna od najjačih gospodarskih država u svijetu. U tome bi trebalo gledati plus i minus Merkel kao kandidatkinje.
Europa nije pošteđena terorističkih napada islamskih fundamentalista. Teroristički napadi u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj izazivaju pozornost ne samo Europe nego i svijeta. Zanimljivo je reći i to kako se ni jedna članica NATO-a nije pozvala na članak koji govori kako je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice te asocijacije. I zbog tih razloga mogući “spavači” u redovima izbjeglica posebno zabrinjavaju tamošnju javnost. Bi li ekstremne protuakcije koje predlažu nacionalističke stranke mogle riješiti to pitanje, teško se može reći. Velik broj izbjeglica koje se nalaze u Turskoj, Grčkoj, ali i u blizini Hrvatske, nikako se ne može smatrati smanjenjem sigurnosne prijetnje. Brojne nevladine udruge i pojedinci zastupaju oprečna mišljenja o tome na koji način riješiti pitanje izbjeglica, odnosno njihova dolaska u Europu. Sada se javljaju i novi odnosi s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, oko čijih su nekih poteza Merkel i Europa izrazili neslaganje. Trump je već donio odluku o 50-postotnom smanjenju broja izbjeglica koje će primiti Amerika, uz brojne druge uvjete za njihov dolazak. Sve je izglednije kako bi se novi svjetski odnosi od sada, umjesto Amerika - Europa - Rusija - Kina, mogli svesti na Amerika - Rusija - Kina. Gubi li Europa svoj status u tom svjetskom poretku? Za mnoge analitičare to je pitanje krucijalno ne samo gledajući dosadašnje odnose među euroatlantskim asocijacijama nego i mnogo šire. Američki je predsjednik pozvao američke industrijalce na vraćanje njihovih proizvodnih pogona u SAD, jer će inače oporezovati njihove proizvode koji će doći na američko tržište. Posebno se to odnosi na autoindustriju.
O tome kako su njemački proizvođači prošli u Americi nakon afere sa softverom u svojim automobilima, dobro je poznato. Iznosi koje moraju platiti u milijardama su dolara. U isto vrijeme europski su kupci u diskriminirajućem položaju i nemaju pravo na odštetu. Ugrađuju se novi softveri, automobili gube na snazi, povećana im je potrošnja goriva i nikome ništa. Naravno da zatvaranje Amerike u vlastite granice nije rješenje i zasigurno ne bi donijelo boljitak, ali vrlo oprezno treba pratiti događaje u toj svjetskoj velesili.
Hrvatska kao jedna od članica EU-a i NATO saveza mora posebno pozorno pratiti događaje na svjetskoj pozornici pa zbog tih razloga naša vlada i Predsjednica moraju biti što aktivniji u svim tijelima tih organizacija. Hrvatska ne smije zanemariti i to što je od Amerike u vrijeme Obame dobila veliku pomoć u vojnoj opremi. Jedno od pitanja koje čeka na Trumpov potez je i pitanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP), jer je ispunio jedno od obećanja koje je dao u izbornoj kampanji te je potpisao izvršnu uredbu o američkom povlačenju iz Transpacifičkog partnerstva i obnovi pregovora o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini - NAFTA-i. Sagledavajući sve te činjenice, čini se da nas u 2017. godini očekuje puno neizvjesnosti pa se pitanje “Quo vadis, Europo?” nameće kao pitanje koje treba što prije dobiti odgovor.