Dok budete čitali ovu moju kolumnu, Savezna Republike Njemačka obilježit će 25. obljetnicu ujedinjenja. Svih ovih dvadeset i pet godina Njemačka se uspješno bori s brojnim problemima od gospodarske krize i nezaposlenosti do priljeva velikog broja izbjeglica i prognanika koje je primila, a i dalje ih prima.

Dobro je znano kako je nakon II. svjetskog rata Njemačka, zahvaljujući vrijednim rukama svojih građana, ali i pomoći kroz tzv. Marshallov plan, uspjela obnoviti u ratu uništeno i postati vodeća država u Europi i jedna od najjačih u svijetu. U obnovi Njemačke svoj udio ima i velik broj naših građana koji su trbuhom za kruhom došli u tu zemlju koja ih je dobrohotno primila. Mnogi od njih zauvijek su ostali u Njemačkoj, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju dolazi i nova generacija, posebno mladih i visoko obrazovanih hrvatskih građana. Ne smijemo zaboraviti ni ratne devedesete, kada je velik broj naših izbjeglica i prognanika ovdje našao privremeno utočište.

Današnja situacija u Europi, s priljevom velikog broja izbjeglica, pokazuje kako bježeći od rata u svojim državama, tisuće i tisuće ponovno dolaze u cilju ostanka u Njemačkoj. Nakon što su prevalili golemi put iz svojih zemalja, izbjeglice dolaze do Hrvatske kako bi ovdje zapravo našle mogućnost ne ostanka, već prolaza prema Mađarskoj i Sloveniji te dalje prema Austriji jer im je cilj Njemačka. Sve ove države suočene su s tim problemom jer treba prihvatiti osobe koje uglavnom nemaju nikakve osobne dokumente tako da su pojedine države koje imaju šengenski režim granice ponovno uvele kontrolu ulaska u njihove zemlja. Europa je na pitanju propusnosti i otvorenosti svojih granica blago rečeno pala na ispitu. Kako bi se bolje shvatila situacije oko prihvata izbjeglica u Njemačkoj, evo nekoliko podataka novijeg datuma. Ovih je dana njemačka vlada predložila izmjene Zakona o azilu koji bi trebao pooštriti to pitanje. To ne znači da Njemačka bježi od svoje proklamiranosti prihvata azilanata, već mora uvesti malo više reda u postavljenju zahtjeva kao i odlučivanju o zahtjevu za azil. Naime, zahtjev za azil u Njemačkoj postavile su 202.834 osobe, od kojih je 128.911 riješeno. Uredi koji vode brigu o time suočeni su s problemom nenadležnosti za rješavanje u 35,2 posto slučajeva, posebno za osobe koje dolaze iz drugih EU država. Do sada je 33,4 % zahtjeva odbijeno, 1,6 % nalazi se na takozvanom Duldungu, a 28 % se ubraja u tzv. složene slučajeve. Kada se sve to rezimira, onda se vidi da je od ukupnog broja zahtjeva samo 2285 onih koji zapravo imaju pravo na azil, što iznosi 1,8 %. Sadašnja situacija s priljevom novih izbjeglica traži od njemačke države preispitivanje prava osoba koje su došle iz Albanije, Kosova i Crne Gore tražeći azil u Njemačkoj. Novim zakonom koji treba stupiti ovaj mjesec na snagu velik broj tih osoba bit će vraćen u svoje države. Poruka je jasna - građani Albanije, Kosova i Crne Gore, ne dolazite u Njemačku jer nećete dobiti azil! Azil je predviđen samo za one koji dolaze iz ratom zahvaćenih država. Azilanti su do sada primali i novčanu pomoć. Od sada će to biti reducirano jer će se više brige pokloniti smještaju, prehrani i osobnim potrepštinama (odjeća, obuća, higijenske potrepštine i sl.). Bit će uvedene i strože kazne za prekršitelje zakona. Posebno za one koji izazivaju sukobe i stvaraju nered u izbjegličkim kampovima i smještajima, što je u posljednje vrijeme učestalo. To zabrinjava i ovdašnje stanovništvo koje ponekad i nerado gleda na dolazak novih izbjeglica. Ima prijedloga kako bi se o pravu na azil trebalo odlučivati prilikom dolaska na njemačku granicu, kako bi se umnogome brže i kvalitetnije mogla donijeti odluka o tome tko ima, a tko nema pravo na azil. To traži angažiranje većeg broja policije i osoblja koje radi na pitanjima azilanata kao i drugih pratećih službi. S druge strane, u Saveznom uredu za rad iznose podatak kako je više od 15 % izbjeglica mlađe od 25 godina, što predstavlja velik potencijal za obrazovanje i njihovo uključivanje u njemačko gospodarstvo. Kako se radi o osobama koje ne znaju njemački jezik, a malo ih zna i neki drugi strani jezik, postoji opravdana bojazan kako bi taj proces obrazovanja o pitanju jezika mogao trajati i više od godinu dana. Za to treba imati osposobljen i stručan kadar koji to može učiniti. Neki podatci govore kako u Njemačkoj trenutačno ima gotovo 300.000 izbjeglica koje još nisu registrirane i obrađene, pa je jasno s kojim se problemima susreće njemačka vlada i njemačko društvo uopće. Ono što raduje u Njemačkoj - u rujnu je zabilježeno 2.708.000 nezaposlenih, što je prema kolovozu manje od 88.000 ili 100.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Što će biti dalje i kako će se postaviti nama susjedne zemlje o pitanju propuštanja izbjeglica koje svakodnevno dolaze iz smjera Srbije u Hrvatsku, teško se može odgovoriti. Svakako da pitanje prihvata, propuštanja i stalnog nastanjivanja izbjeglica nije samo pitanje humanosti i tolerancije već i trenutnog gospodarskog i socijalnog stanja u pojedinim državama. Jedan od važnih čimbenika u pojašnjenju i otklanjanju nastalih problema s izbjeglicama je i njihovo informiranje. U tome umnogome mogu pomoći i članovi islamske zajednice u Hrvatskoj i drugim državama. Tada će biti i manje mogućih međusobnih sukoba i nesporazuma među samim izbjeglicama.