Novosti
MLADEN BESTVINA, MATEMATIČAR SVJETSKOGA GLASA, SUDJELOVAO NA HRVATSKOM MATEMATIČKOM KONGRESU U OSIJEKU

Matematika nisu samo brojke, to je i logičko razmišljanje
Objavljeno 7. srpnja, 2008.
Hrvatski matematički kongres, četvrti po redu, kojemu je Osijek krajem lipnja prvi put bio domaćin, okupio je gotovo 200 uglednih matematičara iz Hrvatske, ali i cijeloga svijeta. Bila je tu brojna hrvatska matematička dijaspora, a među sudionicima skupa bio je prof.dr.sc. Mladen Bestvina, jedan od
najistaknutijih hrvatskih matematičara svjetskoga glasa, rođeni Osječanin, koji već 26 godina živi i radi u SAD-u.
Nakon što je 1982. godine diplomirao na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Zagrebu, otišao je u SAD, gdje je 1984. godine stekao doktorat znanosti na University of Tennesee. Dr. Bestvina je od 1993. godine redoviti profesor na Odjelu za matematiku Sveučilišta Utah. Područje njegovog znanstvenog interesa su: geometrijska tipologija, teorija mnogostrukosti, hiperboličke strukture na 2 i 3-mnogostrukostima i geometrijska teorija skupa. Objavio je veći broj radova u najprestižnijim međunarodnim znanstvenim matematičkim časopisima, a od 2006. godine urednik je Annals of Mathematics, jednog od najznačajnijih svjetskih matematičkih časopisa. Na Četvrtom hrvatskom matematičkom kongresu u Osijeku dr. Bestvina je bio plenarni predavač i član znanstvenog odbora Kongresa.

NE OSJEĆA SE STRANCEM
- Sudionik sam brojnih skupova diljem svijeta, no održati predavanje i biti sudionik ovako značajnog skupa u svom rodnom gradu, to je nešto posebno. Drago mi je da je upravo moj Osijek domaćin ovog važnog skupa matematičara. Inače u svijetu se matematički kongresi održavaju svake četiri godine, a prije šest godina sudjelovao sam na svjetskom kongresu matematičara u Pekingu - kaže dr. Bestvina.
Znanstvenim radom odlučio se baviti nakon diplomiranja i to je bio razlog njegova odlaska u SAD. Danas, 26 godina poslije, zadovoljan je onim što je postigao, svojim životom u SAD-u, statusom na Sveučilištu i uopće se ne osjeća strancem.
- Na američkim sveučilištima ima mnogo stranaca, kod nas na Matematičkom odjelu četvrtina zaposlenika su stranci i to je uobičajeno. Primjerice, na mom odjelu radi još dvoje matematičara iz Hrvatske. Amerikanci su jako otvoreni ljudi prema strancima, oni su navikli na često preseljenje i mijenjanje mjesta zaposlenja, tako da njima nije ništa neobično da neki stranac odluči živjeti i raditi u njihovoj zemlji. Omogućeno mi je napredovanje u struci, odavno sam sredio sve potrebne papire i nemam nikakvih problema - kaže dr. Bestvina.
Ljubav prema matematici otkrio je još u osnovnoj školi, sudjelovao je na brojnim natjecanjima, postizao izvrsne rezultate i zato se odlučio posvetiti upravo ovoj prirodnoj znanosti. Tri je puta sudjelovao na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi i to smatra izuzetnim događajem u svom životu. Tamo je upoznao mnogo srodnih duša i ostao s njima u kontaktu sve ove godine. Na pitanje zašto je većini učenika matematika bauk, naš sugovornik kaže da je to vjerojatno zbog toga što i ostali učenici tako misle, pa je nastala fama o matematici. Stoga treba osvijestiti u sebi da je to predmet kao i svi drugi, ali i te kako potreban u svakodnevnom životu čovjeka.

OSTAJE U SAD-u
- Matematika nisu samo brojevi, to je rješavanje problema koji ne moraju biti isključivo matemački, razvijanje logičkog razmišljanja i matemačkog načina mišljenja i još mnogo toga. Primjerice, za programiranje je također važno dobro znati matematiku - kaže naš sugovornik.
Uz znastveni rad dr. Bestvina ima vremena i za obitelj: suprugu i troje male djece, četverogodišnju kći i blizance u dobi od dvije godine. Kaže da se sve stigne kad se dobro organizira vrijeme, a on je ipak matematičar.
Svoju budućnost vidi u SAD-u, premda se uvijek rado vraća u Osijek jer tu žive njegovi roditelji i brat.

Autor: Vesna LATINOVIĆ



I američki studenti prepisuju
Fama je, naglašava profesor Bestvina, da američki studenti ne prepisuju i da su im profesori dostupni 24 sata.
- To nije istina. I tamo kao i ovdje ima svakakvih studenata, neki su bolji, neki lošiji, kao i svuda. Također, nije točno da se tamo uvijek radi s manjim grupama studenata. Matematiku na prvoj godini slušaju ne samo budući matematičari nego i ostali studenti prirodnih znanosti, pa se događa da to budu velike grupe i do 200 studenata. Ali poslije, na četvrtoj godini bude ih desetak, kaže dr. Bestvina. Mentor je studentima doktorskog studija, trenutačno ima tri doktoranta i njima je uvijek dostupan. Što se ostalih studenata tiče, za njih ima konzultacije. U to je vrijeme uvijek u uredu i studenti ga mogu pitati što im nije jasno. Ili ga mogu kontaktirati preko e-maila.

Matematičarima osiguran posao
Iako je na američkim sveučilištima drukčiji odnos studenata i profesora te organizacija rada, i u Hrvatskoj stvari kreću u istom smjeru. Tamo je, kaže dr. Bestvina znatno veći broj mladih (gotovo svi) koji nakon završene srednje škole upisuju fakultet, a takav je trend posljednjih godina prisutan i u Hrvatskoj. Za matematiku vlada nekada manji, a nekad veći interes studenata, no svi oni koji završe studij matematike nađu zaposlenje u svojoj struci.
Možda ste propustili...

NA BOLNIČKOM LIJEČENJU 54 OSOBA OBOLJELIH OD COVID-19

OBŽ: Novopozitivno 13 osoba

KANDIDATI HDZ-A ZA POŽEŠKO-SLAVONSKU ŽUPANIJU I GRAD POŽEGU

Antonija Jozić za županicu, Željko Glavić za gradonačelnika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana