Magazin
EU I RH NAKON IZBORA

Ljubo Runjić: U Hrvatskoj je izborni pobjednik bio unaprijed određen
Objavljeno 21. lipnja, 2024.
Dr. sc. Ljubo Runjić prof. struč. stud., dekan Veleučilišta u Šibeniku
Rezultati izbora za Europski parlament samo su dodatno potvrdili tendenciju okretanja biračkog tijela u državama članicama Europske unije prema desnim političkim opcijama. Tako je primjerice 2019. desnica bila u vlasti u 7 država članica, a sada je na vlasti u 12 država članica Europske unije. Također, i na europskom nivou, stranke desnog centra okupljene u političku grupaciju Europske pučke stranke (EPP) osvojili su na netom održanim izborima za Europski parlament 190 mjesta, što je za čak 14 mjesta više u odnosu na rezultate iz 2019. godine - kaže dr. sc. Ljubo Runjić, prof. struč. stud., dekan Veleučilišta u Šibeniku, te dodaje:

- S druge strane, lijevi centar je ostao na približno istom broju mandata (136 u odnosu na 139 iz 2019.), dok su potop doživjele liberalne i zelene opcije. Premda je krajnja desnica doživjela uspjeh osvojivši također kao i EPP 14 mjesta više, neupitni pobjednik izbora je ipak EPP koji ima skoro dva i po puta više mandata od krajnje desnice. To ujedno znači da će proeuropske političke opcije, u koje spadaju EPP, ljevica, liberali i zeleni... imati komotnu većinu u parlamentu, s tim da će među njima dodatno ojačati utjecaj EPP-a kao izbornog pobjednika, dok će liberali i zeleni pod egidom izbornih gubitnika morati odustati od nekih svojih politika i zahtjeva koji su prolazili u prošlom sazivu Europskog parlamenta.

U odnosu na izborna iznenađenja u nizu EU članica, napose kad se radi o usponu desnice, u Hrvatskoj se sve odvija bez nekih većih političkih potresa pa je i pobjeda HDZ-a s nositeljem europske liste Plenkovićem posve očekivana... Vaš komentar?

- Ako pogledamo Hrvatsku kroz posljednjih desetak godina vidjet ćemo da se radi o državi koja ubrzanim tempom hvata korak s ostatkom Europske unije u svim sferama društvenog života. Iako je to do prije nekoliko godina zvučalo kao znanstvena fantastika, pa se čak i danas mnogi tome podsmjehuju, Hrvatska je uistinu na domak kruga najrazvijenijih država svijeta, a dugo očekivani ulazak Hrvatske u elitno članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predstavljati će točku na i. HDZ je pod vodstvom Plenkovića postao jamac stabilnosti i napretka, a birači su to očito honorirali na nacionalnim, a potom i europskim izborima. Istovremeno, ozbiljna oporba u državi nažalost ne postoji, čime je samo dodatno dan vjetar u leđa HDZ-ovom brodu. Hrvatskom biraču tako je bio ponuđen izbor kome dati u ruke svoju sudbinu - Plenkoviću ili pak Peđi Grbinu, Sandri Benčić, Nikoli Grmoji i sl. Mislim da tu nikakvog stvarnog izbora za prosječnog birača nije bilo te je pobjednik bio unaprijed određen.

Premda je HDZ sa šest mandata uvjerljiv pobjednik EU izbora, a nije loše prošao niti SDP sa četiri zastupnika u novom Europskom parlamentu (Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat), ono što u slučaju Hrvatske bode oči svakako je vrlo slaba izlaznost na EU izbore, puno slabija nego prošli puta, prije pet godina. Kako to objasniti...?

- Loš odaziv hrvatskih birača na europskim izborima nije novost i to sad već postaje zabrinjavajuće. Očito je da kod dijela Hrvata još uvijek nije sazrela svijest o pripadanju europskoj obitelji usprkos činjenici da se radi o strateškom nacionalnom cilju koji je već početkom 90-ih u osvit stvaranja hrvatske države proklamirao predsjednik Franjo Tuđman. Nevjerojatno je da nakon deset godina članstva i očitih ekonomskih benefita koji se mjere kroz investicije teške milijarde i milijarde eura te dramatičnom rastu standarda birači i dalje ostaju nezainteresirani za europske politike. Europski novac koji smo navikli primati na ovakav način nije vječan, te će se trebati početi privikavati da članstvo u europskoj obitelji uz određena prava nosi i određene obveze. Možda je olakotna okolnost činjenica da su izbori za Europski parlament uslijedili neposredno nakon domaćih parlamentarnih izbora pa je tako kod većine birača bila vidljiva očita zasićenost politikom. Stječe se dojam da su čak i za većinu političkih stranaka, europski izbori bili tek puko odrađivanje posla.

Bilo kako god, u sadašnjim i budućim geopolitičkim i geostrateškim odnosima snaga, koji će biti najveći izazovi novog saziva Europskog parlamenta, Europske komisije, Europskog vijeća i drugih tijela?

- Rat u Ukrajini je definitivno pitanje obrane stavio među prioritete država članica, a isti će se reflektirati i na razini Europske unije. Ursula von derLeyen je već najavila da će u slučaju dobivanja novoga mandata na čeku Europske komisije uvesti povjerenika za obranu, a dio država članica ponovno počinje zagovarati osnivanje zajedničke europske vojske. Nema dvojbe da će i pitanje energetske neovisnosti također biti među prioritetima Unije, jer rat u Ukrajini je upravo potvrdio ovisnost Europe o ruskom plinu. S druge strane, neke države nečlanice bi iz svega mogle i profitirati s obzirom da je ruska agresija ponovno potaknula interes za širenje Unije na države Zapadnog Balkana, ali i na neka nova područja, u prvom redu Ukrajinu i Moldaviju koje su pripadale ruskoj sferi interesa.

Zaključno, kakva nam Europska unija treba u idućem petogodišnjem mandatu? Ima li mjesta za optimizam ili će prevladavati pesimistički tonovi, s obzirom na probleme i izazove koji su pred EU u budućnosti?

- Mislim da će sve opasniji izazovi koji se javljaju pred Unijom, a trenutni brutalni rat u Ukrajini koji se vodi na vanjskim granicama Unije definitivno je jedan od njih, ponovno oživjeti europsko zajedništvo odnosno "natjerati" države članice na tješnju suradnju. To će zasigurno odraziti i na rad europskih institucija koje bi u takvim izazovnim okolnostima trebale postati učinkovitije odnosno lišene bespotrebnog politikanstva i bavljenje isključivo nacionalnim interesima. S druge strane, nadam se da će i europski lideri prepoznati poruke koje su im birači poslali na ovogodišnjim izborima, poput primjerice želje za odustajanjem od rigidnih zelenih politika, rješavanja temeljnih egzistencijalnih pitanja poput stanovanja, pa sve do oštrijeg reguliranja migracija i jačanja sigurnosne politike. (D.J.)
Možda ste propustili...

TONČI GLAVINA, MINISTAR TURIZMA I SPORTA

Moramo imati pogođen odnos cijene i kvalitete

PORAST VAŽNOSTI SNAŽNIH VOĐA

Zvonimir Galić: Jake vođe stvaraju krize

PROF. DR. SC. ERNEST VLAČIĆ, SVEUČILIŠNI I VELEUČILIŠNI PROFESOR

Vremena su neizvjesna, pred suvremenim liderima golemi su izazovi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana